≫ 

"Joj Rado, joj Radmila, šta si sa mnom učinila": Naš čuveni glumac ovim se hitom upisao na Akademiju

"I tako, to je prošlo, profesor je bio malo ljut. Ja sam prošao, a ostalo je istorija..."

  • 10
Dragan Jovanović, KZN, film Četiri ruže

Dragan Jovanović / FOTO: Rade Prelić/Tanjug

Ja sam nesvrstani umetnik, živim u bajci, nemam nameru da odrastem, deviza je glumca Dragana Gagija Jovanovića.

O tome kako je sačuvao ono dečačko u sebi, koliko su na njegov razvoj uticali deda Sekula, supruga Branka i ćerka Anđela, ispričao je proslavljeni glumac za Sputnjik.

Sačuvati dete u sebi, možda je najvažnija stvar za umetnika, kaže Jovanović.

- Ja ga do sada nisam oterao. Nisam želeo da odrastem. Odrastao sam na neke druge načine, možda umno, duhovno, ali sve se to, na kraju vrati u to neko dete. I mislim da je vraćanje u detinjstvo i da postane dete nešto najlepše za čoveka. Igra je najlepša stvar, to je nešto što me je uvek fasciniralo i zanimalo. Ona je, u ovome čime se bavim neophodna, a zaigranost je nešto što retko ko može da dokuči, da uspe da dođe do zaigranosti. A zapravo je to najvažnija stvar za glumca, za umetnike uopšte - dodaje Jovanović.

Njegova majka zvala se Merima, a ime je dobila po epskoj baladi "Omer i Merima".

- Moj deda Sekula je voleo tu pesmu. Bio je umetnička duša, pevao je u crkvenom horu i sve je rimovao. Na njega najviše ličim. Imao je naviku da daje neobična imena. Mojoj majci je dao ime Merima, jednom dečku je dao ime Malen. Majka je moja stvoriteljka, dovela me je do svega ovoga. Volela je da peva i igra, bila je vidovita. Imala je tri muža. Moj otac je, kao i majka, imao tragično detinjstvo. Situacija u našem stanu na Banovom brdu, a posle u Zemunu, nije baš bila vesela, ali ja sam nekako uspevao da to potisnem i izdvojim samo lepe stvari. Imao sam svoj kutak ispod stola, tražio sam od mame da stavi najduži stoljnjak. Odatle potiču moja najranija sećanja.

Premijera filma Vojna akademija 5

Branka Pujić i Dragan Gagi Jovanović / Foto: ATA Images

Mašta mu je rođena sestra i bez nje ne bih mogao da živim, kaže Jovanović:

- Najviše mi je ona pomagla. Mašta bukvalno puni jedro. Sa njom možeš da letiš, da glisiraš, jedriš. Čini mi se da je to neka glavna moja stvar koju posedujem. Bez nje ne bih mogao da radim stvari koje sam uspevao da radim. Bio sam mnogo srećan kada je profesor Milenko pričao na fakultetu: "Mašta je kao kada gledate suflera na dasci. On stoji, jer nema vetra, nema mašte..."

Prva uloga u upis na Akademiju

 

Njegova prva uloga bila je Kaligule u amaterskom pozorištu.

- U to vreme su amaterska pozorišta bila izuzetno popularna, te 1980-e bile su facsinante po tom pitanju. Otišao sam u vojsku, ali me je nastavnik prijavio na Akademiju. Otišao sam tamo, nisam se mnogo spremao, bio sam ludački samouveren, a i bio sam dovoljno srećan što sam izašao iz vojske. Igrao sam svoje tekstove - "Smrt cara Lazara" iz predstave "Boj na Kosovu" koju sam sam napisao, a koja se izvodila u Pivari u Skadarliji (i gde je Lazara igrao jedan političar, Srđan Kolarić, sadašnji predsednik GO Čukarica), i "Optuženi, imate reč", monolog koji sam napisao za tu prigodu. Imao sam i imitaciju, igrao sam na stolu iznad Ljiljane Mrkić "Đelem, đelem", neki čudni ples u maniru Bergera iz "Kose".

- Međutim, profesor Bajčetić je bio malo skeptičan, pa je tražio i recitaciju. Recitovao sam "Radmilu" - "Više volim tvoje lice, nego Čačak i Užice. Više volim tebe mladu, neg' Beograd da mi dadu. Joj Rado, joj Radmilaaa". I tako, to je prošlo, profesor je bio malo ljut. Ja sam prošao, a ostalo je istorija...

Svoju suprugu Branku Pujić, takođe glumicu, upoznao je na fakultetu. Ona je tada bila treća godina, Jovanović prva.

Gagi Jovanović, Branka Pujić

Gagi Jovanović, Branka Pujić / Printskrin: Instagram/_blejzmodesti

- Prvi naš susret bio je na hodniku u onom našem „tamnom vilajetu“, kako smo ga zvali i svi ti sivi zidovi Akademije su pobeleli. Mislim da sam tada, tog trenutka znao i da će to biti žena mog života. To i jeste bila ljubav kao iz bajke i mora da sam toliku sreću nečim zaslužio. Uvek mi je krivo kada zaboravim na to kako sam počastvovan i kako sam čašćen tom ljubavlju i tom ženom - priča Jovanović.

O Kuguarsima

 

Njegova ljubav bila je i muzika. Bio je deo grupe "Kuguarsi", koja je pisala pesme-parodije.

- Mi smo napravili pozorišnu trupu "Kuguar", još 1990. godine, naša predstava "Hajde da se igramo" bila je naša diplomska. Usledile su "Smešna strana istorije", "Smešna strana sporta", a trilogiju smo zaključili sa "Smešna strana muzike". U ovoj poslednoj svira bend The Kuguars. To je trebalo da bude samo predstava, ali pretvorila se u nešto neočekivano. Imali smo pozive sa svih strana da sviramo koncerte svaki dan. Nisam na to bio naviknut, to je drugačija vrsta nastupa. Taj mikrofon nikada nisam voleo. To je jedna divna priča i lepa. Dugo smo izdržali, skoro 10 godina, s obzirom da smo bili glumci.

O pesmi "Ružo rumena"

 

- Naravno, ja sam mislio na Branku. Ta pesma je nastala u prošlom veku, 1986. godine... Da, lepa je, ljubavna...

Strah od smrti svojstven je svakom čoveku, a kada se izbori sa tim strahom, čovek se više ničega ne plaši. Sa strahom od smrti čovek može da se izbori kada voli nekog više od sebe, kaže Jovanović. On se sa strahom od letenja izborio tako što je naučio da pilotira.

- Za to su krive kolege koje su se plašile letenja, pa su i meni uterale taj strah. Shvatio sam da ne mogu da uđem u avion dok ne popijem flašu votke, pa sam shvatio da to nije u redu. I tako, odlučio sam da vidim kako to funkcioniše jer to je, zapravo, bio strah od nepoznatog. Upisao sam pilotsku školu za sportskog pilota, video sam da je to nešto fantastično i da je taj saobraćaj najbezbedniji saobraćaj koji postoji - priča Jovanović.

Video: Dragan Jovanović: Danas nije nikakav problem uništiti nekom život da bi se zaradio novac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • 29. septembar 2020 | 16:27

    'Uvek mi je krivo kada zaboravim na to kako sam počastvovan i kako sam čašćen tom ljubavlju i tom ženom' Prelepo je čuti u današnje vreme.

  • plavi safir

    29. septembar 2020 | 16:27

    Odličan glumac i izgleda divan čovek. Kako on lepo priča o svojoj ženi 💞💕

  • Branko

    29. septembar 2020 | 17:58

    Kralj.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA