≫ 

Zavirite u zaboravljenu moćnu prestonicu petog veka, tamo gde je samo 2% teritorije ispitano

Uz svaki tekst delimo knjige za čitaoce

  • 0
Obelisk, Etiopija Foto: Profimedia/Alamy/Promo Laguna

Pred vama je feljton koji će vas približiti knjizi "Bukirano" u izdanju Lagune i koja će vas pretvoriti u putnike prostranstvima Afrike i Azije. Njen pisac Nebojša Jojić, kao predvodnik koji se ne drži utabanih staza, provešće vas neobičnim putevima kroz svet egipatskih piramida, uzavrelih sukova Maroka, pa kroz pustinje Severne Afrike sve do vudu svetilišta pod vodopadima Plavog Nila, kraljevstva Sabe, velike Indije i mirišljavih luka.

ETIOPIJA

Najverovatnije da je sabeansko kraljevstvo zahvatalo područja današnje Etiopije i južni deo Arabijskog poluostrva, gde se danas nalazi država Jemen. Da li su lepa kraljica od Sabe i mudri kralj Solomon bili savremenici, da li su se sreli i da li je Makeda u sebi iz Jerusalima donela najsvetiji dar jevrejskog kralja, zametak princa naslednika Menelika I, veliko je pitanje, ali u Etiopiji narod veruje da je bilo tako.

Mapa Aksuma i Juzne Arabije Mapa kraljevstva u 3. veku Foto: Wikimedia/Yom

Takođe veruju da je Menelik boravio na dvoru svoga oca i na povratku iz Jerusalima, slučajno ili namerno, doneo kući najveću svetinju Jevreja, Zavetni kovčeg. Verovanje dalje tvrdi da se Mojsijev Zavetni kovčeg vekovima čuvao na nekom od ostrva Tana jezera, a da je zatim, u vreme kraljevstva Gondar (verovatno krajem XVI veka), premešten u kapelu nadomak velike crkve u Aksumu, gde se i danas nalazi. Zato je normalno što smo sa jezera pelikana, nilskih konja i malaričnih komaraca, odleteli za Aksum, moćnu prestonicu zemlje iz prohujalih vremena.

KRALJICA KOJU SPOMINJU STARI ZAVET I KURAN

The temple of Elmeka, Aksum Ostaci hramova u današnje vreme Foto: Wikimedia/Jialiang Gao www.peace-on-earth.org

Zemlja kraljice od Sabe, vladarke koju spominju Stari zavet, Kuran i etiopska religiozna knjiga kraljeva – Kebra Nagast, zauzimala je u X veku pre nove ere čitav rog Afrike i jug Arabijskog poluostrva. Imala je dve prestonice, istočnu, koja se nalazila na teritoriji današnjeg Jemena i zapadnu, Aksum u Etiopiji.

Naselje, mnogo starije od legendarne kraljice, doživljava vrhunac slave u V i VI veku nove ere, kada ga drevne hronike ubrajaju u najmoćnije gradove sveta. Bio je to bogati centar trgovine i sveto mesto hodočašća. Teško da se današnji gradić od tridesetak hiljada farmera i zemljoradnika može poistovetiti sa najsjajnijom prestonicom u etiopskoj istoriji, ali o tome svedoče mnogobrojni ostaci grobnica, palata, stela i drevnih zapisa u kamenu. Podatak koji privlači pažnju je da je samo 2% od ukupne teritorije naselja naučno ispitano!

Ovde nema sound & lights predstava, ali ono što su piramide i obelisci za severnu, to su stele Aksuma za podsaharsku Afriku. Natpis na najvišoj steli pominje kralja Ezanu iz IV veka nove ere, ali njena starost nikada nije utvrđena.

Monolitni granitni blok visok je 24 metra i težak 160 tona. Najveća od svih, na žalost oborena i slomljena, duga je 33 metra i čak 587 tona teška. Verovatno nikada nije dugo stajala uspravno usled svojih ogromnih dimenzija. Ukrašene lažnim prozorima i vratima stele podsećaju na vitke višespratnice od glatkog kamena fine izrade. Na proširenjima na vrhu u obliku pikovog lista, bili su zakivani metalni simboli sunca i meseca, božanstava predhrisćanske Etiopije. Na istom prostoru otkriveno je nekoliko vladarskih grobnica. Da li je moguće da su stele uzdizane kao nadgrobni spomenici drevnih kraljeva?

Nadomak naselja nalazi se takozvana “palata kraljice od Sabe”, vrlo skromna građevina od malih kamenih blokova i cigle. Ostaci stepenica svedoče o postojanju barem još jednog sprata. Palata je imala prestonu dvoranu, sopstvena kupatila i kuhinje. Arheolozi je na žalost smeštaju u mnogo bliži period istorije, V vek nove ere.

S druge strane prašnjavog druma, nalazi se još jedno polje manjih stela, svakako drevno groblje, koje je potpuno neistraženo, kao i 98% ukupnog područja grada. Palata i nekropola kralja Kaleba iz VI veka nove ere, nalaze se na uzvišenju istočno od naselja, odakle se lepo vide brda obližnje Eritreje. Dobro očuvana, grobnica je izgrađena od velikih granitnh blokova sa nekoliko prostorija koje su ukrašene hrisćanskim simbolima.

Palata kraljice Sibe Ostaci kraljičine palate u Aksumu Foto: Profimedia/Alamy

U KAPELU ULAZI SAMO JEDAN SVEŠTENIK. TU OSTAJE CEO ŽIVOT.

Kapela u kojoj je kako se veruje Zavetni kovčeg, nalazi se u okviru crkvenog kompleksa, odmah preko puta polja drevnih stela.

Odabrani sveštenik može samo jednom ući u kapelu, u kojoj u celibatu i molitvama ostaje do kraja života. Vernicima i znatiželjnicima ulaz nije dozvoljen. Starija od dve crkve kompleksa, obe posvećene Svetoj Mariji od Siona potiče iz XVII veka. Podignuta je na ostacima ranohrišćanskog zdanja i lepo fresko oslikana muralima devetorice etiopskih svetaca. Car Haile Selasije podigao je novu crkvu 1960. godine. Zdanje nije omiljeno, mnogi tvrde da je simbol neukusa, nabubrela glavica luka sa previsokim zvonikom.

U dvorištu se nalaze prestoli koji su korišćeni prilikom krunisanja poslednjeg cara Afrike i Azije. Haile Selasije je imao dve ceremonije okrunjenja, u Adis Abebi i ovde u Aksumu. Unutrašnjost nove crkve čuva mnoge drevne ikone, svete knjige šarenih stranica i ogromne obredne bubnjeve u koje se udara ritmično tokom velikih procesija.

U sumrak dana, najbolje je smestiti se na terasu hotela na uzvišici, izabrati udobno mesto sa dobrim pogledom na centar naselja i uz osvežavajuće piće, uživati u zalasku sunca. Neverovatno koliko se vekova istorije nalazi na tako malom prostoru! Ispod posmatrača desno, otvara se pogledu polje stela, pradavnih monolita, obeliska Etiopije. Još uvek nije poznato čemu su zaista služili, u slavu čega su uzdizani, ko su bili njihovi moćni neimari? S druge strane kvrgavog puta nalazi se još jedna svetinja, ili barem verovanje u nju. Kapela sa Zavetnim kovčegom, ušuškana između stare i nove crkve, obe posvećene Bogorodici. Hiljade godina istorije u samo jednom zalasku sunca...

Kao da ne haju za starine i tajne koje ih okružuju, meštani se kupaju, peru veš i uzimaju vodu u bazenima kraljice od Sabe, gone svoje natovarene magarce preko kraljevskih grobnica, zubu vremena prepuštaju ko zna koliko stare zapise u kamenim blokovima i polako završavaju svoja dnevna poslušanja, dok njihovo prašnjavo naselje, prepuno malih antikvarnica sa raznobojnim suvenirima, tone polako uvečernje molitve i konačno u san...

Nastaviće se...

Telegraf želi da vas upozna sa sjajnim delom "Bukirano", Nebojše Jojića.  Prva dva čitaoca koja se jave na karte@telegraf.rs danas (sreda 24.7) od 12.30 dobiće besplatan primerak. Potrebno je da u mejlu ostavite svoje podatke - ime, prezime i broj telefona.

Bukirano Foto: Promo Laguna

(Iz knjige “Bukirano” Nebojše Jojića, Laguna 2018.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA