≫ 

Svoju tugu za detetom monahinja Jefimija je izvezla u srebru, okitila je biserima i dragim kamenjem

Događaji iz ličnog života podstakli su je da se umetnički duboko i kvalitetno izrazi... Jelena je imala sina Uglješu Mrnjavčevića, koji je preminuo kao dete...

  • 1
Knjiga

Foto-ilustracija: Pixabay

Jelena Mrnjavčević, kasnije monahinja Jefimija, bila je prva srpska pesnikinja i jedna od prvih književnica u Evropi.

Despotica Jelena Mrnjavčević rođena je 1349. godine u državi cara Dušana. O njenom životu pre nego što je postala despotica, malo se zna, jer njen život postaje javan i beležen tek nakon što se udala za srpskog despota Jovana Uglješu Mrnjavčevića. Zna se da je bila plemenitog roda nemanjićkog i da je bila rođaka kneginje Milice. Sve ostalo postaje poznatije tek nakon njene udaje.

Živela je u gradu Seru u dolini reke Strume, nedaleko od Soluna, u današnjoj Grčkoj, jer je ta oblast nekada bila u sastavu srpske carevine. Kada joj je muž poginuo u Maričkoj bici 1371. godine, despotica Jelena je kratko ostala u Seru, a potom se preselila u Kruševac na dvor kneza Lazara. Tamo je pomagala kneginji Milici u odgajanju i vaspitavanju dece, a aktivno je učestvovala u mnogim pravnim i državnim poslovima. Dakle, možemo reći da je ona prva srpska pesnikinja, ali i jedna od prvih srpskih državnica.

Posle Kosovskog boja 1389. Srbija postaje vazalna zemlja i postoje izvori koji beleže da je u to vreme ona prestala biti despotica Jelena i zamonašila se – uzevši ime Jefimija.

Prva dela prve srpske pesnikinje

 

Zapisi prve srpske pesnikinje vezani su za lični život. Događaji iz ličnog života podstakli su je da se umetnički duboko i kvalitetno izrazi. Sa svojim mužem, Jelena je imala sina Uglješu Mrnjavčevića, koji je preminuo kao dete.

Prvi zapis je nastao između 1366. i 1371. godine gde Jelena žali za sinom. Srebrni diptih bio je bogato ukrašen biserima i dragim kamenjem. Svoje prve stihove poslala je u manastir Hilandar, gde se i danas čuvaju. Ovo je prvo delo prve srpske pesnikinje koje je naslovljeno "Tuga za mladencem Uglješom".

Pohvala knezu Lazaru

Pohvala knezu Lazaru / Foto: Wikpedia/ Jefimija (c 1350. - c 1405) - http://www.spc.rs/Muzej/Tekstil/pohvala-v.jpg

Drugo delo prve srpske pesnikinje jeste tekst izvezen na zavesi koju je namenila za Sabornu ckrvu u Hilandaru. Delo pod nazivom "Moljenje gospodu Isusu Hristu" je izvezeno zlatnom i srebrnom žicom i svilenim koncem plave, smeđe i crne boje. Ovo je jedan od najlepših vezova u staroj srpskoj umetnosti. Pesnikinja u tom delu govori o osećanju lične grešnosti pri činu pričešća tj. nedostojnosti njenoj prilasku ovoj svetoj tajni. Zavesa se upravo koristila u okviru čina pričešća. Pesnikinju su nadahnule reči vizantijskih pisaca Simeona Novog Bogoslova i Simeona Metafrasta iz molitava pred pričešće.

Treće veliko i najpoznatije delo prve srpske pesnikinje jeste "Pohvala knezu Lazaru". Ovo je vez zlatnim koncem na crvenoj svili, urađen kao pokrov za ćivot kneza Lazara. U ovom delu, Jefimija je puna zahvalnosti, vere, nade i snage, ali pored pobožnog nadahnuća ona se i brine zbog opšteg stanja u Srbiji, kao i za Lazareve sinove, Stefana i Vuka. U jednom delu moli "svetoga kneza da utiša ljutu buru njene duše i tela".

Naučnici ostavljaju otvorenim pitanje u vezi sa još jednim delom za koje se smatra da je Jefimijino. Reč je o plaštanici iz 1405. godine koja se nalazi u rumunskom manastiru Putna. Ova plaštanica se smatra jednim od najizražajnijih i najbogatijih, a na svili je zlatnim i srebrnim koncem izvezen lik mrtvoga Hristosa sa zborom anđela, što predstavlja najraskošnije delo srpske primenjene umetnosti. Natpisi su na grčkom jeziku.

Jefimiji se pripisuje i jedan vozduh (grč. aer) sa kraja 14. i početka 15. veka, koji se čuva u Muzeju srpske pravoslavne crkve u Beogradu.

Kraj života

 

Monahinja Jefimija, pred sam kraj života, primila je i veliku shimu (poseban, najviši čin monaštva kada se obično dobija novo ime) i dobila ime Jevpraksija. Tačan datum smrti nije poznat, ali se zna da je sahranjena u Crkvi Uspenja Bogorodice koja se nalazi u sastavu manastira Ljubostinja, u kojem je zamonašena i sahranjena sprska kneginja Milica, žena kneza Lazara, a kasnije monahinja Jevdokija koja je Ljubostinju i sagradila.

Video: Na verski praznik u Grčkoj Srbi dodiruju Bogorodičine zmije

(Logicno.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • C Mama

    14. novembar 2019 | 22:05

    Jefimija,cerka gospodara Drame i zena despota Ugljese, u miru daleko od svih,puna verske tame,veze svilen pokrov na dar manastiru.... divna pesma i divan tekst o Jefimiji

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA