≫ 

Nazivali su ga razvratnikom i idejno praznim čovekom: Tragični pesnik koji je ukrao srce Meri Šeli

Njegovi stihovi su čežnja za lepim koje bi trebalo da postoji, i neobuzdana želja da se idealna lepota približi čoveku...

  • 1
Percy Bysshe Shelley Persi Biš Šeli / Foto: Wikimedia

Život i ličnost pesnika Persija Biša Šelija izazivali su duge rasprave koje su, s jedne strane, dovele do obožavanja Šelija kao uzora i heroja, a s druge, do osuđivanja buntovnika koji, prema mišljenju pojedinih, teško da bi mogao biti proglašen "normalnim".

Neobičan za svoje vreme, Šelija je izvesni broj savremenika smatrao za razvratnika, kao i za idejno praznog čoveka. Prema rečima dr Ranke Kuić, ma koliko da su ga jedni kudili, a drugi uzdizali, ipak su bili saglasni u jednom - Šelijeva najčistija lirika je poetsko ostvarenje najuzivšenijeg reda.

Filzofija ljubavi - Persi Biš Šeli

Izvori se s rekama sjedine,

Reke s morem, more s okeanom;

I vetri se nebom ujedine

Emocijom slatko zavitlanom.

-

Ništa nije usamljeno. Stvari

Po božjim se zakonima spoje;

Ta spajanja jedan duh ozari,

Pa što ne bi tako i nas dvoje?

-

Gore ljube neba plavetnilo,

A val vala zagrljajem hvata;

I zar bi se sestri oprostilo

Kad bi svoga prezirala brata?

-

Sunce grli našu zemlju, eto,

Mesečina ljubi morske pene;

Al` od kakve vrednosti je sve to -

Ako li ti ne poljubiš mene?

Njegova poezija se može okarakterisati kao uživanje u lepom, ali praćeno tugom, sputanošću ili nasiljem. Njegovi stihovi su čežnja za lepim koje bi trebalo da postoji, i neobuzdana želja da se idealna lepota približi čoveku.

Ta lepota za Šelija je bila - sloboda, koju je pokušavao da dostigne u svojoj romansi sa talentovanom Meri Volstonkraft Godvin...

Mary Shelley Easton Meri Šeli / Foto: Wikimedia/Reginald Easton

Godine 1814, pred svoj sedamnaesti rođendan, Meri je započela ljubavnu vezu sa pet godina starijim Persijem, koji je tad bio student njenog oca, uglednog filozofa i pisca. Nalazili su se tajno, na grobu Merine majke. Persi je poticao iz ugledne aristokratske porodice i još uvek je bio oženjen izvesnom Harijetom kad se zaljubio u Meri. Sa Meri i njenom polusestrom Kler Klermont napustio je Englesku i otputovao za Francusku, ostavivši trudnu suprugu i porodicu.

Meri zbog ovog poteza dugo nije razgovarala sa svojim ocem, a zaljubljeni par je doživeo ostrakizam i negodovanje mnogih rođaka, prijatelja i poznanika. Određeno vreme su putovali po Evropi, boreći se finansijski i emotivno. Svoje prvo dete su izgubili 1815. godine – prevremeno rođenu devojčicu koja je poživela svega nekoliko dana.

Nastanak "Frankenštajna"

Meri i Persi su sledećeg leta otišli u Švajcarsku sa Kler Klermont, Lordom Džordžom Bajronom, sa kojim je Kler tada bila u ljubavnoj vezi, i njegovim prijateljem Džonom Polidorijem.

Percy Bysshe Shelley Persi Biš Šeli / Foto: Wikimedia

Iznajmili su dve vile na Ženevskom jezeru. Leto nije bilo ni sunčano, ni toplo. Razlog tome je bila veoma jaka vulkanska eksplozija u Holandskoj istočnoj Indiji, danas Indoneziji, iz koje je pepeo u vazduhu proizveo godišnju zimu za veći deo sveta. Temperatura u Njujorku je u maju te godine bila ispod nule, a situacija u Švajcarskoj nije bila naročito bolja. U najboljem slučaju vreme je bilo maglovito i prohladno. To je ovom neobičnom krugu ljudi ograničavalo spoljašnje aktivnosti.

Najviše vremena su provodili pričajući do kasnih noćnih časova, u piću, naglas čitajući priče o duhovima. Izdvajale su se teme o natprirodnom i galvanizmu (termin nastao po otkriću naučnika Luiđija Galvanija koji je otkrio da mišići i nervne ćelije stvaraju elektricitet). Iz čiste dosade su započeli takmičenje. Bajron je predložio da svako napiše jednu strašnu priču. Nakon toga bi je svako pročitao naglas i tako bi izglasali pobednika.

Nekoliko večeri kasnije, Meri je sanjala kreaciju čoveka koju je napravio oholi naučnik, "preuzevši ulogu boga". Ne zna se da li je Meri pobedila na tom takmičenju, ali je tu kratku priču, na inicijativu Persija Šelija, kasnije pretvorila u roman koji je postao svetski bestseler. Meri je to leto u Švajcarskoj opisala kao period kad je "prvi put iz detinjstva iskoračila u stvaran svet". Pun naziv njenog književnog dela je "Frankenštajn, ili moderni Prometej", koji i danas predstavlja veliki književni hit, sa nebrojenim filmskim, serijskim i pozorišnim adaptacijama.

Frankenštajn Prvo izdanje knjige "Frankenštajn" / Foto: Wikimedia

Venčanje praćeno tragedijama

Kad je Persijeva supruga Harijeta izvršila samoubistvo 1816, Persi i Meri su se venčali 30. decembra iste godine. Tek tada su se odnosi u njihovim porodicama "smirili". Persi je ubrzo izgubio starateljstvo nad svojom decom, iz braka sa prvom suprugom, jer ga je sud proglasio moralno nedoraslim da se brine o njima.

Meri i Persi nisu imali najsrećniji brak. Njihova zajednica je bila poljuljana preljubom i tugom, kao i smrću njihovo troje dece. Drugo dete Vilijam – Vilmaus preminulo je u Rimu 1819. godine, dok je treće dete, Klara, umrlo u Veneciji godinu pre. Njihovo i četvrto poslednje, Persi Florens (dobilo ime Florens jer je rođeno u Firenci 1819. godine) bilo je jedino koje je nadživelo svoje roditelje.

Pretnja zatvorom Persiju zbog dugova, njihovo loše zdravlje i gubitak Persijevog starateljstva nad decom, rezulitiralo je da se Šeliji sa Merinom sestrom Kler presele u Italiju, bez namere da se vrate u Englesku.

Mary Shelley Easton Meri Šeli / Foto: Wikimedia/National Portrait Gallery

U Italiji, Šeliji i Kler se nisu ni u jednom mestu dugo zadržavali. Vreme su provodili pišući, čitajući, razgledajući gradove, učeći, družeći se. Smrt drugog i trećeg deteta je Meri bacila u depresiju i udaljila od Persija. Utehu je nalazila u pisanju, kao i u rođenju četvrtog deteta. Narednih godina se i dalje borila sa depresijom i Persijevim interesovanjima za druge žene, dok je ona istovremeno imala ljubavne afere sa pojedinim muškarcima i ženama.

Godine 1822. Persi Biš Šeli se sa dva prijatelja udavio ploveći zalivom Specije. Tela su se deset dana posle oluje nasukala na plažu blizu grada Vijaređo u Italiji, gde je Persi kasnije i kremiran. Meri Šeli je sa dvadeset i četiri godine postala udovica.

Nakon smrti

Godine 1823. sa sinom se vratila u Englesku kod oca i maćehe, dok je Kler otišla u Beč, a potom u Rusiju. Pored svog rada, Meri se posvetila i prepravljanju i promovisanju poezije svog supruga, obezbeđujući mu mesto u književnoj istoriji. Do 1837. godine Persijev rad je nadaleko bio poznat i poštovan.

Meri Šeli je umrla od tumora mozga 1. februara 1851. godine u pedeset i trećoj godini, u Londonu. U testamentu je tražila da bude sahranjena sa svojim roditeljima na groblju St. Pancras Churchyard, ali sin i njegova supruga su zaključili da je to groblje "užasno" i sahranili je u Crkvi Svetog Petra u Bornmautu, u Londonu, prenevši posmrtne ostatke njenih roditelja i kremiranog srca njenog supruga.

Video: Prizori koji se uklapaju uz Šelijeve stihove

(Dušan Veselinović)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Перагеније

    5. jul 2020 | 21:52

    "Narednih godina se i dalje borila sa depresijom i Persijevim interesovanjima za druge žene, dok je ona istovremeno imala ljubavne afere sa pojedinim muškarcima i ženama" - ОБОЈЕ су били Бајронови љубавници... А поезија му је прилично тривијална, као и свака англосексонска - површни рационализам и емпиризам.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA