≫ 

Milan Kundera donira svoju biblioteku, arhivsku građu i fotografije Moravskoj biblioteci u Brnu

Kolekcija obuhvata članke koje je Kundera napisao ili koje su drugi pisali o njemu, kritičke prikaze njegovih knjiga, autorizovane fotografije i Kunderine crteže

  • 0
Milan Kundera Milan Kundera / Foto: Profimedia

Češki pisac Milan Kundera, koji živi u Parizu, doniraće kolekciju različitih izdanja svojih dela, kao i zbirku arhivske građe i drugih dokumenata Moravskoj biblioteci u Brnu. Kolekcija će biti prebačena iz pariskog stana Kundere i njegove supruge Vere ove jeseni, piše News Expats.

Moravska biblioteka planira da omogući pristup ovoj građi istraživačima i naučnicima, kao i ljudima koji su zainteresovani za Kunderinu zaostavštinu.

Kunderina biblioteka, koju je on godinama dopunjavao, sastoji se od svih njegovih dela objavljenih na češkom jeziku, ali i na preko četrdeset dugih jezika. Na osnovu postignutog dogovora sa osobama koje zadržavaju prava na njegove knjige, biblioteka u Brnu biće upotpunjena ostalim češkim i stranim izdanjima njegovih dela.

Ova donacija, takođe, obuhvata arhivu članaka koje je Kundera napisao, ali i koje su drugi pisali o Kunderi, kritičke prikaze njegovih knjiga koje su sakupljali njegovi izdavači u Češkoj i u inostranstvu, autorizovane fotografije i Kunderine crteže. Arhivska građa biće dostupna javnosti u prvo vreme u digitalnom obliku.

Moravska biblioteka je najduže sarađivala sa porodicom Kundera. Prošle godine, oni su organizovali izložbu u čast pisca i objavili su knjigu prevoda njegovih dela, uključujući i bibliografiju, prenosi Laguna.

„Poklon Milana Kundere ovoj biblioteci nije samo poruka njegovim čitaocima u Češkoj, već i odgovor na njegov odnos prema Brnu, koji je Kunderin rodni grad“, rekao je Tomaš Kubiček, direktor Moravske biblioteke.

Iako je 1929. godine rođen u Brnu, Kundera još od 1975. godine živi u Francuskoj. Ostavio je trag kao pisac, ne samo u bivšoj Čehoslovačkoj sa romanom „Šala“ (1967), već i u egzilu gde je napisao dela kao što su „Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984) i „Besmrtnost“ (1990). Njegov književni rad u Čehošlovačkoj zabranio je komunistički režim.

Nakon što je objavio roman „Knjiga smeha i zaborava“ (1978), u kom je komunističkog lidera Gustava Hušaka nazvao „predsednikom zaborava“, oduzeto mu je i čehoslovačko državljanstvo. Dve godine nakon toga, odobreno mu je francusko državljanstvo.

Prošle godine, Kundera je dobio i češko državljanstvo. Književni krugovi u Češkoj smatraju da je ovaj korak znak da bi Kunderina poslednja dela uskoro mogla da se nađu i u prevodu na češki jezik. Kundera je svoje romane tokom proteklih decenija pisao na francuskom jeziku.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA