"Gorski vijenac" prvi put kao strip: Originalne table poklonjene Amfilohiju i Cetinjskoj bogosloviji

"Gorski vijenac" objavljen je 1847. godine / Foto: Privatna arhiva

Prva strip verzija "Gorskog vijenca" nedavno je objavljena u Srbiji i oduševila sve koji su imali priliku da je vide. Njegoševe besmrtne mudrosti sabrane su na 140 strana stripa i propraćene prelepim crtežima, sve sa ciljem da remek-delo srpske književnosti približe mlađim naraštajima.

Preporučujemo

Kako za Telegraf.rs kaže Ilija Mirović, urednik izdavačke kuće Forma B, ideja je za strip verziju "Gorskog vijenca" stara je koliko i njegovo interesovanje za devetu umetnost.

Ilija Mirović iz izdavačke kuće Forma B / Foto: Privatna arhiva

- Znači - preko četrdest godina, kada sam smišljao stripove sa školskim drugom Radomirom Mitrovićem. Poslednjih pet, šest je kulminirala, ali ipak je konačna odluka pala kada smo se moj saradnik Predrag Roćenović i ja dogovorili sa crtačem Gezom Šetetom. I za skoro godinu dana strip je završen. Tako da u stvarnosti nema nikakve veza sa dešavanjima u Crnoj Gori. Ali, ubijeđen sam da je sve na ovom svijetu povezano, pa tako i ova dvije stvari. Ako smo ovim projektom na bilo koji način pomogli da se narod Crne Gore vrati pravim vrijednostima, niko zadovoljniji od nas.

Geza Šetet inače je ranije radio više više stripova sa biblijskim temama, od kojih su najpoznatiji "Isus, reč Božja" i "Knjiga o Jovu". Stoga ga ovaj poduhvat nije uplašio.

- Izazov da se "Gorski vijenac" pretoči u strp bio je toliko veliki i zahtevan da su mnogi eminentni strip umjetnici odbili da rade na ovom projektu sa raznim izgovorima ili zahtevima. Idealnog saradnika smo našli prvo u Gezi Šetetu, našem slikaru mađarskog porijekla iz Tavankuta. Privukao nas je njegov rad na stripovima sa biblijskim motivima. A presudan je bio i njegov jak stav da on to može! I želi! On je uradio čitav scenario u olovci, a onda i lavirao crteže. Tako smo dobili i jedno nezavisno umjetnički djelo.

- Drugi saradnik na projektu je Miodrag Ivanović iz Srpskog Miletića, poznat po ststripovima o Velikom Bleku, nindžama, Tarzanu i mnogim drugim. On je na Gezine skice odradio nezavsan izraz, tako da smo dobili još jedan prikaz "Gorskog vijenca", malo „stripskiji“.

- Šta reći o crtežima? Mislim da je svaki za sebe umjetničko djelo. Umjetnici su se koristili i likvima poznatih ličnosti, pa će čitaoci ponegde prepoznati Moniku Beluči, Pavla Vujisića, Zvonka Bogdana, Vuka Draškovića...

Snaha Milonjića / Foto: Privatna arhiva

Dve originalne table "Gorskog vijenca" Mirović je poklonio Cetinjskoj bogosloviji i Mitropolitu Amfilohiju, čoveku koji je, kako Mirović kaže, u nedavnim dešavanjima podneo najveći teret, a koji se, podsetimo, juče upokojio.

Mudrosti po kojima se živi

Kako kaže Mirović kaže, njemu lično su poruke "Gorskog vijenca" bile vodilje kroz čitav život.

- A zanimljivo je da su poruke stare preko sto pedeset godina i ovom trenutku tako aktuelne. A eto, Njegoš je pisao o događaju koji se desio pedesetak godina prije njega. No, sve se u životu vrti u krug, ko nauči nešto - nuači, ali većina sve to mora da iskusi ponovo na svojoj koži. Ipak, nije nam želja da se bavimo politikom. Ideje "Gorskog vijenca" mnogo su dublje i životnije. Svježe su kako u ovom, tako i u svakom drugom trenutku. Citiraću riječi igumana Stefana: "Svijet je ovaj tiran tiraninu, a kamoli duši blagorodnoj".

Nakon "Gorskog vijena" u planu im je da u stripu urade i "Luču mikrokozmu" / Foto: Privatna arhiva

Nesreća je što one vrlo često ne stignu do đaka, iako su deo obavezne lektire. Nekada su dijalekat, nekada način predavanja, a nekada dužina dela razlog zbog kog mnogi učenici ovaj biser srpske literature ne pročitaju do kraja ili uopšte.

-  Prva namjera bila nam je da ovim stripom približimo "Gorski vijenac" mlađim generacijama. Činjenica da je ovo djelo neshvaćeno od većine učenika, a i od onih poodraslih. Prikazan kroz slike, a bez ispuštanja bilo koje riječi, trebalo bi da se "Gorski vijenac" približi najširim krugovima, posebno školskoj djeci. Strip podavno ulazi u školu i već neko vrijeme udžbenici sadrže i poneku lekciju obrađenu pomoću stripa. Ovaj medij je daleko prijemčiviji od pustog teksta. Mada, u dobu svekolikog napretka tehnike pomalo kaska, ali manje od ostalih.

- Što se tiče utisaka, još nismo naišli na nekoga kome se izdanje i ideja nisu dopali. Potražnja je prilično zadovoljavajuća, da ne kažemo ogromna.

Podsetimo, na današnji datum, 31. oktobra, preminuli su Petar I Petrović Njegoš (kanonizovan kao Sveti Petar Cetinjski) i Petar II Petrović Njegoš, autor "Gorskog vijenca".

(Telegraf.rs)