Kako kraće radno vreme utiče na književnost u Švedskoj

U Švedskoj, usled sve više testiranja šestočasovnog radnog vremena, efekti promena pokazuju se i u književnosti, gde je posao kojim se junaci i junakinje bave sve manje prisutan element njihove karakterizacije

  • 0
Knjiga, knjige, književnost, čitanje

Foto: Pixabay

"Veoma ste … marljivi." Ovako me je opisao jedan lokalac dok sam živela i radila u Švedskoj. I verujte mi – to nije trebalo da bude kompliment.

Jer, kako sam vremenom otkrivala, iako Šveđani rade naporno i predano, ne smatraju da ih posao definiše. Postepeno sam primećivala da ljudi imaju tendenciju ka zdravoj ravnoteži između posla i privatnog života i doživljaj sebe koji je širi od onoga što rade da bi zaradili novac. - piše portal glif.rs

Kada sam se 2001. preselila u Švedsku iz Čikaga, bacila sam se na izgradnju života, uključujući i neki privid karijere. Sama sam naučila švedski, pohađala kurseve jezika i predavala engleski u raznim školama i kompanijama. Pisala sam članke za više različitih publikacija, radila sam kao slobodna urednica, a kada je moj švedski bio dovoljno dobar, počela sam i da prevodim. Radila sam dugo, sedam dana u nedelji, sa premalo vremena za mnogo toga.

Uživala sam u tome, ali sam se osećala i kao da sam primorana da to uradim. Kao Amerikanka jevrejskog porekla, navikla sam da mislim da je posao sve. Verovala sam da je dobijanje dobrog obrazovanja, a zatim napredovanje u poslu smisao života. Američki san u kombinaciji sa nadama imigranta, pretpostavljam.

Tako da sam se osećala omalovaženo i uvređeno od strane čoveka koji je ismevao moju marljivost. Ali onda sam počela više da gledam oko sebe i da vidim šta drugi ljudi rade.

Postoji reč na švedskom, lagom, koja se može grubo prevesti kao: "Ne previše, ne premalo, samo koliko treba". Znači "umereno" ili "sasvim dovoljno". I iako je donekle kliše kada se govori o švedskoj kulturi pozivati se na lagom, to je ipak dobro mesto za početak. Koncept lagoma, na kraju krajeva, postavlja niz važnih pitanja.

Zašto raditi do burnout-a? Zašto ne bih pravila redovne pauze tokom dana, uključujući i čuvenu fiku, pauzu za kafu i kolač? Zašto ne biste uživali u prekrasnom švedskom letu tako što ćete imati nekoliko nedelja odmora, potpuno isključeni od posla? Zašto uvek pitam "Čime se baviš?" kada prvi put upoznam nekoga, kao da mu je posao najvažnija osobina?

Kao neko ko istražuje i prevodi književnost, sa posebnim fokusom na skandinavsku literaturu, primetila sam da nordijske knjige manje govore o poslovima nego njihovi knjige sa engleskog govornog područja. Na primer, nagrađivana trilogija švedske autorke Kristine Sandberg o domaćici Maj, bila je izuzetno popularna među švedskim čitaocima, koji su fascinirani time kako glavna junakinja živi svoj život.

Ona čisti kuću, podiže dvoje dece, druži se sa prijateljima, kuva svaki dan i nema nikakvo dodatno zanimanje. Teško je zamisliti čitaoce u nekim drugim zemljama koji dozvoljavaju sebi da odvoje vreme i na svoje zadovoljstvo pročitaju 1.500 stranica punih zamršenih detalja, iako ne mogu da ne pomislim da bi nam bilo bolje da je tako.

Knjiga knjige

Foto: Pixabay

I dok popularnost stripova i grafičkih novela raste širom sveta, možda bi samo u severnim zemljama, gde se umerenost i jednakost shvataju ozbiljno, autori i autorke stripova kao što su Lina Neidestam i Liv Stromkvist mogli biti tako uspešni.

Njihove knjige imaju jake feminističke temelje i fokusiraju se na ideje, a ne na karijeru. Junakinja u delima Line Neidestam, Zelda, jedva da je zaposlena i troši svoje vreme i energiju polemišući o glavnim problemima sa kojima se suočava naš svet. Liv Stromkvist piše o životima, telima i ulogama žena u društvu, sugerišući s vremena na vreme da je naš fokus na kapitalizam i moć ono zbog čega svi patimo. Nije neočekivano, iako je šteta, da nijedna od ovih autorki još nije prevedena na engleski jezik.

Ili imamo Johana Jonsona, popularnog pesnika čije zbirke od 500 stranica zahtevaju obilje slobodnog vremena koje švedski čitaoci cene.

Švedska kultura je u poslednje vreme otišla korak dalje, počevši da postupno prelazi na šestočasovno radno vreme. U mnogim organizacijama i kompanijama koje su napravile tu promenu, primetili su da je njihovo osoblje srećnije, produktivnije i kreativnije, što dokazuje da će, ako se zaposleni osećaju bolje, oni bolje i raditi. To je situacija u kojoj svi pobeđuju.

Ljudi koji su sagoreli od posla koštaju kompanije i društvo i vremena i novca. Potrebna im je zdravstvena nega, slobodno vreme, moraju se naći zamene koje moraju proći kroz obuku. Odmorni, entuzijastični zaposleni osećaju se pozitivno u vezi sa svojim radnim mestima i mogu biti strastveni u svom poslu.

Radite manje da biste živeli dobro

 

Neki ljudi tvrde da šestočasovno radno vreme jednostavno ne bi odgovarao kulturama opsednutim poslom kao što su SAD ili Velika Britanija. Ali s obzirom na to koliko smo nezdravi, sa rastućom gojaznošću, nesanicom i stresom, nešto mora da se promeni. Pretvorili smo naporan rad – i njegovog uobičajenog partnera, kratak san – u moralno pitanje, ili čak u fetiš. Znamo kakvu štetu nam nanosi nedostatak odmora, a ipak izgleda da nismo voljni da napustimo kancelariju, ignorišemo svoje telefone i isključimo se.

Neke kompanije van Švedske koje testiraju kraće radno vreme – surprise, surprise – otkrile su da se zaposleni osećaju "sveže" i uživaju u dodatnom vremenu koje imaju za hobije, prijatelje i porodicu. Vreme odsustva sa posla takođe omogućava ljudima da razmišljaju o radnim zadacima na nov način i iz različitih perspektiva, tako da se stimulisani vraćaju za svoje stolove.

Možda je vreme da više kompanija i institucija počne da poštuje svoje zaposlene i skrati sate koje provode na poslu. A možda će ostatak sveta biti inspirisan Švedskom, pa ćemo početi da imamo više fike, više vremena za ležerno čitanje o temama koje nemaju veze sa poslom i lagodniji odnos prema našim sopstvenim poslovima.

Oh, i usput, i dalje sam marljiva – ali u razumnim granicama. I nikad ne odbijam priliku da napravim pauzu za kafu i kolač.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA