≫ 

Kako je zahvaljujući Ivu Andriću i Nobelovoj nagradi ceo svet čuo za "Marš na Drinu"

I to u vreme kada u Srbiji za ovu koračnicu nije smeo da čuje niko

  • 24
Ivo Andric

Ivo Andrić / Foto: Profimedia/AFP

Kada je 1961. godine Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu pažnja svetske javnosti nije samo skrenuta na srpsku i jugoslovensku književnost, već i na jedno, potomcima zabranjeno, umetničko delo.

"Marš na Drinu", koračnica Stanislava Biničkog, posvećena srpskim herojima s Cera i Kolubare, bila je prećutno zabranjena kao dekadentna i nacionalistička od kraja Drugog svetskog rata do 1964. u Jugoslaviji. Naručiti je u kafani bio je poziv za zatvor. Do dramatičnog preokreta dolazi kad je "Marš na Drinu" postao hit na Zapadu zahvaljujući Andriću.

Kada je Ivo Andrić otišao u Stoklolm da primi Nobelovu nagradu, u prtljagu je poneo i predratnu gramofonsku ploču sa snimkom "Marša na Drinu". Insistirao je da mu nagrada bude uručena uz njegove zvuke.

Šveđanima se melodija mnogo dopala.

Ivo Andric

Ivo Andrić primio je Nobelovu nagradu 1961. godine Foto: Profimedia/Zuma Press

Švedski trubač Lil Jorgen Petersen ubrzo je snimio singl s već melodijom Biničkog, ali pravu svetsku ekspanziju marš doživljava 1963, kad ga je snimio danski gitarista i evrovizijski pobednik Jirgen Ingman. Izdavačka kuća "Polidor" posle velikog uspeha marša u Danskoj izdala je ploču i za svoje tržište. Marš iste 1963. snima nemački orkestar Horsta Vendea. Na "Bilbordovoj" listi hit singlova iz 1963. Ingmanov "Marchen til Drina" zauzima drugo mesto.

Na poziv "Polidora" u Švedsku dolazi Ansambl "Urošević", u kome je violinista slavni Vlastimir Pavlović Carevac. Oni za švedsko tržište snimaju najčuveniju verziju marša koja je nekoliko godina kasnije uvezena u Jugoslaviju. Melodija, uz koju je u oslobođeni Niš 1918. ujahala srpska konjica, prelazi 1963. Atlantik i osvaja mlade jahače na talasima - surfere sa zapadne obale SAD.

Posebno mesto u popularizaciji imaju rok-surf bendovi iz šezdesetih koji su "Marš na Drinu" uvrstili u numere popularne, zabavne muzike za ples, među kojima su: "Spotniksi", "Džokersi" i čuveni "Šedousi".

Do tada je u Titovoj Jugoslaviji koračnica i dalje bila ideološki prokazana i zabranjena, kao uostalom i sve drugo vezano za Prvi svetski rat.

U julu 1964. došlo je do preokreta odnosa prema ovoj koračnici i u Jugoslaviji. Na pedesetu godišnjicu Velikog rata filmski spektakl "Marš na Drinu" vratio je na velika vrata melodiju uz koju je mala Srbija slavila pobede na velikim austrougarskim armijama, u čijim je redovima bio i tadašnji predsednik SFRJ.

Uprkos pretnjama, naručenim negativnim kritikama i velikim trudom vlasti, naročito hrvatskih kadrova, da se film skloni u stranu, on je postavljao nove rekorde gledanosti. Melodija se nepovratno vratila na velika vrata tamo gde je uvek trebalo i da bude - u srca svih onih koji ljube slobodu.

Video: Vek od povratka srpske vojske kući, ovako je izgledalo probijanje Solunskog fronta

(Telegraf.rs/Večernje novosti)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Srbin

    9. oktobar 2019 | 22:21

    Za Krst casni i slobodu zlatnu

  • nikolas

    9. oktobar 2019 | 23:13

    NOBELOVAC,SRPSKI HEROJ ,COVEK KOJI JE PROMENIO SVET I SRUSIO CAREVINE !!! SLAVA MU I VECNA HVALA!!!

  • Leka Rankovic

    10. oktobar 2019 | 00:08

    Pesma je bila zabranjena iz više razloga: 1.Tito je u to vreme koje opisuje pesma ratovao za austrougare i bilo mu je krivo sto je izgubio rat. 2.Pesma je velicala herojski podvig samo jednog i Titu ne tako omiljenog naroda iz tadasnje SFRJ. 3.Posle 1945 god.je smelo da se velica samo ono sto je vezano za period 1941-1945.gde je Tito bio vrhovni komadant i gde je izvojevana pobeda a ne ono gde je on bio na porazenoj strani.Tito je shvatio da ako misli da pobedi u ratu mora da bude na strani gde je herojska srpska vojska a ne tamo gde su neke kvazi tvorevine. 4.Zbog netrpeljivosti dva najveca konstitutivna naroda u tadsnjoj SFRJ,nije smela da se velica herojska srpska vojska koja je za nekih tridesetak godina 2 puta pobedila jaceg od sebe, koji je hteo da je pokori, i zato sto je druga strana je ratovala na strani sila Osovine,proglasila svoju nezavisnu drzavu i jedini ratni "podvig" im je Jasenovac a ne Neretva,Sremski front,Sutjeska... i jedino stratiste Blajburg gde su pobijeni crnokosuljasi i koljaci staraca,zena i dece koje Tito uz pomoc katolicke crkve nije uspeo da spasi koji se nalazi u susednoj zemlji. a ne Kragujevac koji je geografski centar Srbije. Mozda redosled nije po bitnosti pravilno raspoređen ali je istinit. P.S. Za mlade i one koji ne znaju pesma Mars na Drinu se odnosi na Prvi svetski rat i vezuje se za Cersku i Kolubarsku bitku.U toj pesmi ima jedan stih koji posebno para usi TRI SU CARA POBEDILI RATNICI SELJACI(u samo nekoliko godina pobedili smo turskog,bugarskog i nemackog cara)Na univerzitetu USA se te 2 bitke proucavaju kao izuzetan herojski podvig jednog naroda koji je izmoren ratovima pre Velikog rata(1.i.2. Balkanski rat),slabo naouruzan,desetkovan ljudstvom,potisnut sa svih strana,uspeo da perfektno vođenom kontraofanzivom od strane Radomira Putnika i Zivojina Misica,nasih legendarnih VOJVODA,potisne preko Drine dobro naoruzanu i mnogobrojniju austrougarsku vojsku. Od Kosovskog boja 1389.do.Kosovskog boja 1999.SRPSKA vojska je imala bezbroj bitaka i ratova i velikih pobeda po kojima je ostala upamcena kao herojska.NIKADA nismo strane osvajace cvecem docekivali u glavnom gradu....Inace Beograd je jedini grad na svetu koji je 5x bombardovan u jednom veku....Za svo to vreme hrvatska vojska je imala samo genocid u Jasenovcu i naposletku Bljesak i Oluju,dva najveca etnicka ciscenja krajem 20.veka. E sad vidite sa kime smo mi ziveli u 50.god u istoj drzavi. ŽIVELA SRBIJA

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA