Preminuo Pablo Milanes, legenda kubanske muzike

Od milja poznat kao Pablito, bio je poznat po svojim poetskim tekstovima i emotivnim vokalima u hitovima kao što su "Yolanda, Yo Me Quedo" ("Ostajem") i "Amo Esta Isla" ("Volim ovo ostrvo")

  • 0
Pablo Milanes Foto: YAMIL LAGE / AFP / Profimedia

Pablo Milanes, dobitnik Gremija, koji je bio ključni član kubanskog pokreta "Nuevo trova" (nova muzika), preminuo je u 79. godini, piše BBC.

Od milja poznat kao Pablito, bio je poznat po svojim poetskim tekstovima i emotivnim vokalima u hitovima kao što su "Yolanda, Yo Me Quedo" ("Ostajem") i "Amo Esta Isla" ("Volim ovo ostrvo").

Njegova smrt je potvrđena "sa velikim bolom i tugom" na njegovoj zvaničnoj Fejsbuk stranici.

Ranije ovog meseca, Milanes je otkazao nekoliko koncerata dok je tražio lečenje od raka krvi u Španiji.

"Kultura na Kubi je u žalosti zbog smrti Pabla Milanesa", napisao je premijer Manuel Marero Kruz na Tviteru u ponedeljak uveče.

Pablo Milanes Arijas je rođen u gradu Bajamu na istoku Kube 1943. godine, najmlađi od petoro braće i sestara rođenih od roditelja radničke klase.

Njegov muzički talent bio je očigledan od ranog detinjstva. Sa šest godina, Milanes je počeo da učestvuje i često je pobeđivao na pevačkim takmičenjima na lokalnim TV i radio stanicama, a kasnije je studirao na Konzervatorijumu Municipal u Havani.

Uprkos formalnoj obuci, on je uglavnom pripisivao boemske muzičare iz svog lokalnog kraja kao inspiraciju za svoju ranu karijeru.

Iako je podržavao kubansku revoluciju 1959. godine, Milanes je u početku bio na meti vlade Fidela Kastra, koja je suzbila „alternativnu“ kulturu.

Muzičar je navodno bio maltretiran jer je nosio kosu u afro stilu, a 1965. je poslat u poljoprivredni logor za prisilni rad zbog interesovanja za stranu muziku.

Na kraju je pobegao iz logora. Ali iskustva nisu prigušila njegov žar za revolucijom i počeo je da uključuje politiku u svoju muziku.

Radeći sa muzičarima kao što su Silvio Rodriguez i Noel Nikola, a sponzorisan od Kastrove vlade, on je suosnivač pokreta "Nuevo trova" - koji je osmišljen da ažurira tradicionalnu kubansku narodnu muziku za moderno, postrevolucionarno društvo.

Godine 1987. spoljni Njujork tajms nazvao je Rodrigeza i Milanesa, koji su bili bliski saradnici, „simbolom Kube i njene revolucije koliko i Fidela Kastra i njegova brada”.

„Uspeh Silvija i Pabla je uspeh revolucije“, rekao je Fidel Kastro na prijemu u čast umetnika 1984.

Godine 1970. Milanes je napisao ključnu latinoameričku ljubavnu pesmu Iolanda - omaž svojoj tadašnjoj partnerki Jolandi Benet, koja je upravo rodila ćerku Lin.

Trajni favorit, pesma je zasenila čak i njegovu slavu, rekao je muzičar.

„Iolanda je bila neodoljiva za moju karijeru. Bila je jača od mene, nepredvidljivija od mene, upornija nego što bih želeo.

„Stoga, verujem da sama kreacija prevazilazi umetnikove namere.

Druge poznate pesme su Yo No Te Pido, Los Anos Mozos i Cuba Va; i osvojio je više nagrada Latin Grammi, uključujući nagradu za životno delo 2015.

Milanesova čvrsta podrška Kastru učinila ga je figurom koja izaziva podele, posebno među kubanskim izgnanima, ali je postao kritičniji prema kubanskoj revoluciji u svojim kasnijim godinama.

2010. podržao je disidenta štrajkača glađu koji je tražio oslobađanje političkih zatvorenika

I, nakon što su rasprostranjeni protesti zahvatili ostrvo 2021. godine, Milanes je potpisao dokument pod nazivom Manifest kubanskog građanskog društva kojim se poziva na hitne društvene i ekonomske reforme na Kubi.

"Naša zemlja, ujedinjena, treba da ustupi mesto novim glasovima i novim načinima razmišljanja, koji zahtevaju nove zakone i nove slobode", rekao je on dok je potpisivao dokument.

Njegov poslednji koncert održan je u Havani u junu 2022.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA