Budite deo jedne unikatne kulture

Počnite da pakujete svoje kofere! Gde? Severna Makedonija. Koliko dugo? Dovoljno da zadovoljite svoja čula i žeđ za avanturom. Koliko će vas koštati? Ukus vina, gostoprimljivost i priče koje će se dugo prepričavati nemaju cenu. Dođite i osećajte se sigurno, kao kod kuće

  • 2
PR Foto: Agency for Promotion and Support of Тourism, Government of the Republic of North Macedonia

Severna Makedonija je čudesni prostor koji stalno omogućava na svakoj svojoj pedi da dodirneš bilo koji momenat vremena – da vidiš prošlost, da osetiš budućnost. Putevi raznih kultura i civilizacija presekli su se baš na ovim prostorima i svaka od njih ostavila je trajni trag i velike koristi, što čini ovu zemlju kolevkom kulture.

Na ovoj teritoriji postajalo je nekoliko skriptorskih centara, a Sv. Kiril i Metodij 855. godine stvorili su glagoljicu, po kojoj se razvija ćirilično pismo – danas jedno od najčešćih pisama na teritoriji Evrope. Sv. Kliment, koji je bio učenik Sv. Kirila i Metodija, formirao je prvi slovenski univerzitet 886. godine u Ohridu. Baš ovaj univerzitet se smatra najstarijim u Evropi.

U centru Skoplja 2009. godine podignuta je Spomen-kuća Majki Terezi povodom 100 godina od njenog rođenja. Na istom mestu ranije se nalazila katolička crkva Presvetlo srce Isusovo, koja je uništena u zemljotresu 1963. godine i u kojoj je bila krštena Agnesa Gondža Bojadžiu. U sklopu današnjeg objekta nalaze se izložbeni prostor, kapela i amfiteatar. Ispred spomen-kuće videćete monumentalnu skulpturu jedne od najhumanijih osoba na svetu, jedinstvene dobitnice Nobelove nagrade rođene u Severnoj Makedoniji, a ambijent u koji ćete ući stvarno će vas podsetiti na njene reči: "Ajde uvek da se dočekujemo s osmehom, jer osmeh je početak ljubavi."

PR Foto: Agency for Promotion and Support of Тourism, Government of the Republic of North Macedonia

Pre više hiljada godina žitelji ovih prostora posmatrali su nebeska tela. Dokaz za to je megalitska opservatorija Kokino, koja potiče iz 1800. godine p. n. e., iz ranog bronzanog vremena, i koja se nalazi na planinskom vrhu poznatom kao Tatićev kamen. Tu su praistorijski žitelji vršili drevne rituale i obrede, na ovom mestu pratili su cikluse Sunca i Meseca i merili vreme. Ova iskonska opservatorija našla je svoje zasluženo mesto na listi najznačajnijih starih opservatorija u svetu od strane NASA, koja je smestila Kokino na visoko 4. mesto.

Lepote koje ćete videti u Severnoj Makedoniji podjednako će vas oduševiti kao i ono nevidljivo što samo tu možete osetiti.

"Grad svetlosti" poziva vas da osetite magiju bezvremena

Ohrid je „Večni grad“ u jugozapadnom delu Severne Makedonije koji svojim iskonskim pulsiranjem povezuje stara i nova vremena zauvek.

Grad Ohrid je kulturna istorija Severne Makedonije u malom, najvažniji obrazovni centar i izvor pismenosti slovenskih naroda. Nazvan je i kolevkom kulture, jer tamo se nalazi i najstariji univerzitet u Evropi (IX vek), zahvaljujući Sv. Klimentu i Naumu. Zbog velikog broja crkava i manastira, čak 365, grad je poznat kao Balkanski i Evropski Jerusalim. Crkva Sveti Jovan-Kaneo u jezerskoj tišini i bisernom odsjaju ostaće u trajnom sećanju svim ljubiteljima duševnog mira i netaknute prirode.

PR Foto: Agency for Promotion and Support of Тourism, Government of the Republic of North Macedonia

Ohrid nudi brojne mogućnosti za uživanje, čak i onima s prefinjenim ukusom. Ogroman broj događaja tokom cele godine ne mogu da ostanu neprimećeni. Tradicionalno Ohridsko leto jedno je od najposećenijih, gde su vrhunska poznata svetska imena doživela deo svojih promocija.

Ohrid je pravo iznenađenje za posetioce koji očekuju tihi istorijski gradić. Vidite različita lica Ohrida noću – od mističnog i mirnog do vibrirajućeg i modernog. Odlična mogućnost da vidite najpoznatiju stranu Ohrida, diskretno osvetljenu pod velom noći, među skrivenim malim ulicama, crkvama i najlepšim mestima sa pogledom na jezero. Pabovi, barovi i klubovi su deo tradicije i uvek nude prijatnu zabavu i pozitivnu atmosferu, kao i uzbudljive i nezaboravne noći.

OHRIDSKO JEZERO – NEISCRPNO DNO RETKOSTI

Ohridsko jezero proglašeno je za svetsko nasleđe i pod zaštitom je Uneska. To je jedno od najdubljih i najstarijih jezera u Evropi sa više od 200 endemičnih vrsta. Istina o starosti Ohridskog jezera, koje ujutru izgleda kao da se tog momenta rodilo sa zorom, leži u tragovima prastarog života na dnu njegovih voda. Pretpostavlja se da je staro između četiri i deset miliona godina. Slatko jezero nudi dvojno zadovoljstvo ljubiteljima vodenih sportova i adrenalina. Neponovljivi doživljaj svakako je ronjenje u podvodna arheološka nalazišta jedinstvena na Balkanu među atraktivnim endemskim oblicima života, kao što je, na primer, ohridski okrugli sunđer.

Pobegnite od realnosti i budite svedok svog sna u "Večnom gradu" – Ohridu

Čudesno parče zemlje, oličenje vekovne tradicije

Prožeće vas gostoprimljivost, bićete smireni, oduševljeni blizinom sunca, pesmom ptica, šapatom jezera, otkrićete zemlju koju dosad niste znali.

Severna Makedonija je zemlja zvuka. Eho stoleća koja su tuda prošla svakodnevno se sudaraju sa zvucima današnjice. Muzika je način života, u njoj se kriju mudrost i koreni tradicije, a sve druge umetnosti ogledaju se u njoj. Mnogi obredi i običaji protkani su zvukom muzike, a skoro svaka proslava podstiče pevanje. Tokom cele godine se održavaju tradicionalni događaji, preko kojih Makedonci uzvišenom lepotom i slavom prenose folklor s generacije na generaciju i to rade strasno, da se shvati suština i da se sačuva bogatstvo.

PR Foto: Agency for Promotion and Support of Тourism, Government of the Republic of North Macedonia

Razlog više da zavolite Ohrid za vreme letnjeg perioda je najveća muzičko-scenska manifestacija Ohridsko leto. Posebnu lepotu programskih sadržina Ohridskom letu daju čarobna mesta koja su odabrana kao scena za manifestacije – predvorje katedralnog hrama Sv. Sofija, Samuilova tvrđava, kao i antički teatar. Od 1994. godine Ohridsko leto je deo Evropskog saveza festivala.

Stanovnici Severne Makedonije su topli, gostoprimljivi, jednostavni ljudi velikog srca, ljudi koji su duša ovog čudesnog parčeta zemlje. Ova zemlja je ujedno i boemsko mesto. Svake godine održavaju se festivali posvećeni vinu i pivu. Kavadarci je grad koji živi za vino – a ako ste i vi ljubitelj ovog eliksira, morate posetiti Tikvešku berbu grožđa.

Jedan od najposećenijih tradicionalnih događaja je Galička svadba, koja se održava svake godine na Petrovdan, 12. jula. Bogata je originalnim, jedinstvenim i neponovljivim svadbarskim običajima i ritualima: pištanje zurle, udaranje bubnjeva, svekrvino kolo, nošenje neveste na vodu, postavljanje svadbarskog barjaka, pozivanje mrtvih, brijanje zeta, uzimanje neveste, mešenje hleba, venčanje u Crkvi Sv. Petar i Pavle i nadaleko poznata galička nošnja – izrađena filigranskom preciznošću i tačnošću krojača.

Severna Makedonija može da bude vaš nezaboravni odmor ispunjen iskustvima i uspomenama koji traju ceo život

Za neponovljivo iskustvo potrudite se da budete na Svetoj planini, na lokalitetu Kokino, na prolećnu ravnodnevicu, dočekujući prvi sunčani zrak na jednom od tronova. Još u drevna vremena planina se doživljavala kao mesto gde se sreću zemlja i nebo, gde odsedaju bogovi, gde je moguć susret čoveka i bogova. Gledano iz podnožja, planina ima simbol ose oko koje se vrti ceo kosmos, zato se vrh Svete planine često izjednačava s pupkom sveta.

PR Foto: Agency for Promotion and Support of Тourism, Government of the Republic of North Macedonia

Kada se nađete u selu Kuklica, 8 kilometara severozapadno od Kratova, dočekaće vas neobični pogled koji će vas naterati da pomislite da ga je priroda stvorila samo za vaše oči – 140 kamenih figura i vidu stubova visokih i do 10 metara liče na uzvišena ljudska tela. Ovo mesto meštani su nazvali „Vesela svadba“, koja govori o skamenjenim svadbarima i mladencima. Druga priča potiče od naučnika – kamene figure stvorene su pre deset hiljada godina dugotrajnom erozijom stena u kombinaciji sa geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim uslovima. U stvari, njihov odgovor je da je priroda s vremenom iz njih izvajala remek-dela koja se retko sreću u svetskim okvirima.

Mnogi svetski turisti već su nas posetili. Zašto da i vi ne osetite magiju!

Otkrijte najveće arheološke enigme

Zemlja dodira i riznica kulturnog bogatstva koje ima neprocenljivu važnost u izgradnji našeg savremenog društva.

Na ogromnom broju arheoloških nalazišta, oko 4000, pronađeni su artefakti koji svedoče o kulturi ove svete zemlje. Svaki predmet je unikatan, fascinira bojom i oblikom i ima jedinstvenu vrednost, a u sebi sadrži duh vremena u kom je stvoren i nosi priče koje privlače pažnju sadašnjosti. Posebno su značajni nalazi u mestu Trebeništa, blizu Ohridskog jezera, gde su pronađene maske, sandale, narukvice i drugi ukrasni predmeti od srebra, zlata i slonove kosti.

Stobi je bez sumnje jedan od najatraktivnijih i najpoznatijih antičkih gradova, lokalitet koji je neizbežan deo za svakog ko želi da se upusti u arheološku avanturu, da pogleda kulturne tekovine antičkog sveta i da se nasiti prekrasnog pogleda u prirodu. Episkopska bazilika, antički teatar, teodosijanska palata na Poliharmu, veliko kupatilo i mnoge druge relikvije bogate istorijske prošlosti ovog antičkog grada neće vas ostaviti ravnodušnim, već će vas baciti u zagrljaj istorije i oduzeće vam dah svojom lepotom. A za važnu geostratešku poziciju koju je Severna Makedonija imala u prošlosti govori i fakt što kroz ovu teritoriju prolazi najpoznatiji od svih rimskih puteva – Vija Egnatija.

Severna Makedonija je idealan izbor za ljubitelje ekstremnih sportova, željnih avanture i mnogo adrenalina

Makedonsko nebo je raj za paraglajding. Svaki mlad čovek želi da pronađe sebe u prostoru koji ga okružuje. Ovaj sport to omogućava – blizina s prirodom i pretvaranje sna u stvarnost. Paraglajding kao rekreativan, takmičarski i avanturistički sport široko je rasprostranjen u celoj zemlji. Pri poseti klubova u Skoplju, Prilepu, Mavrovu i Kruševu, dobićete potpunu opremu i profesionalnog vodiča za ovaj sport. Makedonske planine pogodne su za poletanje, a doline i nizine omogućavaju bezbedno i udobno sletanje. Ovi regioni imaju neverovatne pejzaže koje vredi videti.

Svi u kajak. Kajakaštvo je mnogo popularan sport u Severnoj Makedoniji. Kanjon Matke i Ohridsko i Prespansko jezero odlična su mesta za kajakašku regatu. Ima kajakaških klubova na mirnim i divljim vodama, a tradicionalno svake godine u Sportsko-rekreativnom centru Matka održava se Ilindanski kajak-slalom.

PR Foto: Agency for Promotion and Support of Тourism, Government of the Republic of North Macedonia

Neponovljiv doživljaj je ronjenje u podvodna arheološka nalazišta. Ronjenje je mnogo atraktivno i popularno u Ohridskom jezeru. Jezero je prava arheološka riznica i puno endemičnih vrsta flore i faune, među kojima se izdvaja ohridski okrugli sunđer, koji živi na dubini od 35 metara, nešto što retko možete sresti na drugom mestu. Zajedno s profesionalnim instruktorima svaki turista može da uživa u dnevnim i noćnim šetnjama pored podvodnih arheoloških nalazišta u Zalivu kostiju u Gradištu. Oni su oduševljeni neolitskim naseljem na kolcima, koje je jedinstveno takve vrste na Balkanu, i artefaktima koji mogu da se vide u Muzeju.

Uzbudljivo iskustvo za ljubitelje pećina. U Severnoj Makedoniji ima 346 pećina, od kojih su stotina jame. Neke pećine imaju podzemne reke, jezera, kao i pećinske ornamente, stalagmite i stalaktite. Mnoge su dom retkim podzemnim oblicima života, kao i praistorijskim fosilima. Najpoznatija i najdublja je pećina Vrelo u kanjonu Matka. Na tavanu je prava kiša stalaktita, a posebno oduševljavaju tzv. stubovi bliznaci, koji su visoki oko 6 metara i kristalnobele boje. Oduševljava i tri metra visoki stalagmit, nazvan „šišarka“, koji se taloži 2700 godina. Prava dubina potopljene pećine još nije utvrđena i izgleda da je iznad 212 metara, pa zato neko misli da je pećina Vrelo možda najdublja podvodna pećina u Evropi.

Stvorite jedinstvene uspomene u zemlji sa neverovatnom prirodnom lepotom, s impresivnim mogućnostima za odmor, uživanje i avanturu – kao kod kuće.

(Telegraf.rs/PR)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ja

    23. april 2021 | 11:48

    Ja bio jednom, pojele me buve....

  • Перагеније

    23. april 2021 | 14:11

    "svaka od njih ostavila je trajni trag i velike koristi, što čini ovu zemlju kolevkom kulture." - Е ако је и од туроператера, много је...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA