≫ 

Ovo maleno grčko ostrvo je bilo prvi multikulturni grad na svetu

Delos je jedno od malih ostrva Kiklada, udaljeno oko 200 km jugoistočno od Atine

  • 0
Ostrvo Delos, Grcka Foto: Shutterstock

Pola sata vožnje trajektom od Mikonosa, nalazi se Delos - najfascinantnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Daleko od brujećih ulica Atine i uvek prepunih sokaka, Delos je danas muzej na otvorenom i jedino ostrvo posvećeno isključivo grčkim bogovima.

Ovo maleno ostrvo, jedno od najmanjih u ostrvskoj grupi Kiklada, za drevne Grke je bilo najznačajnije i najsvetije ostrvo od svih. Prema verovanju, na ostrvu su rođeni Apolon (bog svetlosti i sunca) i Artemida (boginja noćne svetlosti i meseca), čineći Delos rodnim mestom same svetlosti.

Iako danas ovde živi samo nekoliko arheologa i čuvara, prema arheologu Panaiotisu Čazidakisu, koji je godinama proučavao ostrvo, oko 90. pne ovu malu tačku na istočnom Mediteranu naselilo je približno 30 000 ljudi.

U to vreme hodočasnici iz celog sveta okupljali su se zbog bogosluženja i mnogi od njih su odlučili da ovde borave, pretvarajući ga u trgovački centar i kosmopolitski grad, dovodeći još više ljudi na ostrvo.

Pored Atinjana i Rimljana, koji su činili većinu stanovnika, na Delosu su živeli ljudi koji su dolazili sa celog Sredozemlja. Ljudi iz Grčke, Kipra, Troje, Ponta, Kapadokije, Egipta, Sirije, Arabije i mnogih drugih mesta živeli su jedni pored drugih.

 
 
 
View this post on Instagram
A post shared by Konstantina Johnson (@ravennagirl) on

Svi su živeli zajedno u miru, gradili hramove i obožavali svoje bogove.

- Grci su sušta suprotnost fanatičnim sledbenicima drugih monoteističkih religija. Uvek su bili spremni da prihvate da je i bog njihovog komšije takođe bog, često jedan od njihovih bogova samo s drugim imenom. Ovo je možda prvi put u ljudskoj istoriji da su ljudi iz celog tada poznatog sveta živeli zajedno na tako malom mestu - objašnjava arheolog Čazidakis.

 
 
 
View this post on Instagram
A post shared by Chris Norman (@stormincndc) on

Delos je prvi multikulturni grad

Smatra se da je Delos možda prvi multikulturni grad na svetu, dajući primer kako ljudi mogu zajedno živeti uprkos svim očiglednim razlikama.

Među grčkim hramovima na ostrvu postoje ruševine hramova u kojima su ljudi obožavali egipatske bogove Horusa, Izidu, Anubisa i Serapisa, kao i feničku boginju Atargatis i njenog supruga Hadada, između ostalih.

Ljudi koji su se tamo preselili usvojili su grčki način života, naučili da govore i pišu na grčkom, radili su i zabavljali se zajedno, njihova deca su išla u istu školu, a dečaci su trenirali u istoj palestri (škola rvanja).

 
 
 
View this post on Instagram
A post shared by Amy L. Wagner© (@amylwagner) on

Prvi koji je pokušao arheološka iskopavanja na Delosu bio je ruski oficir Paš van Krinen, tokom vladavine carice Katarine Velike 1772. godine kada su Kikladi bili pod ruskom okupacijom. Mnogi nalazi su poslati u Sankt Peterburg i sada su izloženi u Ermitažu. Mnogi  arheolozi i istraživačke grupe iz celog sveta su tokom godina proučavali ovo mesto.

Unesko je proglasio ostrvo Delos svetskom kulturnom baštinom 1990. godine. Ostrvo se ne može individualno posećivati bez dozvole, a ribolov nije dozvoljen. Postoje trajekti - karta košta 20 evra i svakodnevno polazi iz luke Mikonos.

 
 
 
View this post on Instagram
A post shared by פנינה מצייווסקה (@pnina_89) on

Pogled sa vrha stenovite planine Sintus, najviše tačke na ostrvu, je spektakularan. Pred očima se otvara celo Egejsko more.Tamo gde se spajaju more i nebo, sunce se obasjava na kristalno čistoj vodi.

Dok napuštate ostrvo, osećate se kao da ste zakoračili u daleku istoriju, noseći sa sobom važne lekcije o društvu i suživotu. Jer ovde, na malom, široko nepoznatom grčkom ostrvu, nekada je postojala neka vrsta utopije.

Video: Laguna Giola: Prirodni i jedinstveni bazen Tasosa

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA