Ovo grčko ostrvo krije možda i najstariji manastir na Balkanu: Izgrađen je pre 15 vekova

Manastir posvećen Bogorodici Drosianis, znanoj i kao Bogordica kiše, nosi značajnu simboliku koja je neraskidivo povezana sa istorijom grčkog ostrva Naksos

  • 0
Manastir Panagia Drosianis, Grčka, ostrvo Naksos

Foto: screenshot/Youtube/Ellhnikos hlios

Jedan od najstarijih manastira ne samo na području ostrva Naksos i cele Grčke, već i na Balkanu datira iz 6. veka. Nalazi se na severnom kraju doline Drimalias.

Reč je o manastiru Panagija Drosianis, koji je posvećen Bogorodici kiše.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели Natali (@nlarionovacz)

 

Prema lokalnoj tradiciji, da bi se spasili suše koja je dugo mučila ostrvo, vernici sa Naksosa su se obratili Devici Mariji molitvama i službama. Želja im je bila da padne kiša kako drveće i celokupno rastinje na ostrvu ne bi izumrlo, budući da se većina njih prvenstveno tada bavila poljoprivredom.

Što se tiče lokacije ovog manastira, legenda kaže da je prvobitno bilo izabrano drugo mesto za osnivanje svetinje. Međutim, ikona Devica Marija je svaku noć „odlazila“ upravo na ovo mesto, na kome se danas nalazi ovaj manastir.

Postoji i treća legenda koja je vezana za manastir Panagia Drosianis jeste da se u njegovom najnovije dograđenom delu, ispod kružne mermerne ploče, a ispred ikone Bogorodice, nalazilo veliko blago. Ali, svako ko bi krenuo u potragu za tim blagom, doživeo bi da bude pretvoren u kamen od strane čudotvorne ikone Device Marije.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели Stefanie (@stefanie_gerne)

 

Zanimljiva je činjenica da su tek 70-ih godina prošlog veka izvršena prva ozbiljnija arheološka iskopavanja, kako bi u potpunosti bio otkriven stari hram.

Glavna manastirska crkva građena je u vizantijskom stilu i celokupan prostor je u obliku krsta.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели Jⓞⓣⓐ Kⓞⓝⓢⓣⓐⓝⓣⓘⓝⓘⓓⓞⓤ (@la_griega)

 

Posebno su značajne i freske u ovoj crkvi, od kojih su one najbolje očuvane čak iz 7. veka, dok su one novijeg datuma iz 14. veka. Karakteriše ih ikonografska posebnost, koja nije pronađena ni u jednoj drugoj sličnoj crkvi, kao što je prikaz dvojne Isusove prirode - ljudske i božanske.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA