≫ 

Sve dok im se ne vrati izgubljena sestra, one će plakati: Drevna legenda o grčkim karijatidama

Ukoliko ste imali prilike da karijatide vidite izbliza, vrlo verovatno ćete poverovati u ovu legendu

  • 1
Karijatide Atina / Foto-ilustracija: Pixabay

Prošlo je više od dva veka, a grčki narod i dalje boli činjenica da su mermeri Partenona daleko od otadžbine. Ono što se posebno ističe u vezi sa ovom temom jeste manevar, ako se tako može nazvati, koji je tadašnji engleski ambasador u Grčkoj izveo, sada već daleke 1800. godine.

I dan danas se može čuti priča kako se ponašao narod Atine, nedugo nakon razbijanja friza na hramu Partenon, a posebno nakon odnošenja jedne od šest karijatida, koje su krasile hram Erehtejon, na brdu Akropolj.

Jedan od najznačajnijih simbola Atine danas izgleda mnogo drugačije. Savremeni muzej atinskog Akropolja, izgrađen je primarno zbog opaske pojedinih Britanaca da u Grčkoj ne postoji mesto, na kome bi se mogli čuvati ukradeni mermeri Partenona. Bez želje da zadiremo dublje u temu, koja je za svakog stanovnika Grčke izuzetno bolna, red je da pomenemo i čitavu ujdurmu koju je lord Elgin izazvao pre više od dva veka.

Karijatide, hram Erehtejon, Akropolj, Atina, Grčka Foto: Pixabay/panoslianos

Daleko od kuće

Ukratko, on je od turskih snaga, koje su u to doba vladale Atinom navodno dobio takozvani ferman, kojim mu je bilo dozvoljeno da, savremenim rečnikom ukrade delove Fidijinog friza, pa čak i da odnese ceo jedan stub u vidu karijatide, koja je služila za podupiranje delova hrama Erehtejona.

Da li su turske vlasti zaista izdale taj ferman ili ne, predmet je polemike, a Grci koriste svaku priliku da takav postupak okarakterišu kao prevaru. Ono što dodatno utiče na takvo mišljenje jeste i nesreća, koja je brod sa antičkim artefaktima zadesila.

 
 
 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Објава коју дели Magda Sajpel (@sajpela)

Tada se to tumačilo vrlo jednostavno - nisu želeli da napuste svoju postojbinu, pa su usled nesreće antički artefakti završili na dnu mora. Ipak, lord Elgin se potrudio da štetu sanira i preveze ih u svoj dom.

Onda je slučaj hteo da mu ponestane novca, pa je odlučio da ih ponudi Britanskom muzeju u Londonu. Svesni šta se nalazi pred njima, nadležni otkupljuju sve to, ali čini se, ne bave se baš preterano time kako je lord Elgin došao u posed tako značajnog arheološkog blaga. I to bi, ukratko bila priča oko koje se decenijama unazad lome koplja.

Međutim, ono što posebno privlači pažnju jesu priče, koje se mogu čuti uglavnom od starijih grčkih arheologa. Tek kada dođete u priliku da izbliza vidite karijatide, koje se nalaze u novom Muzeju Akropolja, shvatićete koliko one zaista deluju kao živa bića, pa će vam možda i ova legenda zvučati realnije.

Tuga za izgubljenom sestrom

Hram Erehtejon na atinskom Akropolju izgrađen je u periodu između 420. i 415. godine pre Hrista. Posebno je zanimljiv zbog trema, koji umesto stubova, podupiru karijatide.

U klasičnoj antičkoj arhitekturi umesto stubova su, ponekad korišćene i statue žena, oličene kroz žene iz Karija, pa otuda i naziv drevnih skulptura. Kako navode određeni rimski izvori, u vreme persijske opsade, dok je bila u toku druga invazija Persijanaca na područje drevne Grčke, žene iz Karija su bile surovo kažnjene i osuđene na težak rad. Baš zbog njihove izdržljivosti, antički skulptori su ih koristili za „držanje“ određenih delova građevina.

Osim na Erehtejonu, karijatide se mogu videti i u Delfima, gde je takav vid skulptura prvi put i korišćen.

Ukupno je šest karijatida postojalo na tremu hrama Erehtejon. Sve dok nije došao već pomenuti lord Elgin. Osim mnogih delova friza na hramu Partenon, za oko mu je zapala i savršena antička skulptura. Do tada su karijatide uvek izazivale kod posmatrača i divljenje i strahopoštovanje, a onda se pojavio neko ko je želeo da oskrnavi hram i odvoji jednu sestru od ostalih.

Karijatide, hram Erehtejon, Akropolj, Atina, Grčka Foto: Pixabay/galadrielv9

Mermerne princeze, devojke iz hrama ili jednostavno devojke, bili su nazivi, koji su korišćeni za karijatide u to doba. I o njima se govorilo sa neskrivenim ponosom, prosto kao da su žive. One su bile simbol snage grčkog naroda na neki način. Na svojim plećima nosile su težak teret, ali su uspevale da izdrže i tako davale snagu svima. Kada bi o njima govorili stanovnici drevne Atine, činili su to sa ponosom i toliko živo, da bi čovek pomislio da se radi o pravim ženama.

Pominje se priča da su u noći kada je lord Elgin odlučio da oskrnavi hram Erehtejon i ukrade jednu od karijatida, ostalih pet plakale. I ne samo one...

Te proklete noći, kada su izgubile sestru, karijatide su pale u doboki očaj, koji se proširio i na donji grad, pa su i stanovnici plakali zajedno sa njima, zabeležio je putnik Frederik Daglas, navodi Strangepress.

Sličnu tvrdnju izneo je i istoričar Dimitris Kamburoglu, koju mu je prenela žena, čija majka je u to vreme živela, a ona je glasila: „Oteta princeza je plakala i molila za pomoć svoje sestre, koje su ostale u hramu. I one su zajedno sa njom plakale i vikale. Ali šta bi one mogle da učine, kada su izrađene od mermera?

Prvo se začula buka, a zatim i tužni glasovi, koji su naterali ljude da jecaju i briznu u plač. Zvučalo je kao tiha pesma, sporog ritma, od koje smo se naježili.“

Nažalost, lord Elgin je učinio šta je želeo i do dana današnjeg jedna od sestara nije vraćena u svoju postojbinu.

Hram Erehtejon i dalje ima šest karijatida, ali oni koje ova tema zanima, znaju da je jedna od njih kasnije dodata i to kao zamena ukradenoj, koja se i dalje nalazi u Britanskom nacionalnom muzeju u Londonu.

Nijedan Grk se neće ustručavati danas da pomene ovu temu, koja je izuzetno bolna za čitav narod. Još od vremena kada je tadašnja ministrka kulture, Melina Merkuri, pokrenula inicijativu za povraćaj mermera Partenona, strasti se ne smiruju.

Organizuju se razne kampanje, ali karijatida i bogati friz, koji je izradio čuveni antički vajar Fidija, kao i mnogi drugi antički artefakti i dalje ostaju tamo gde im mesto nije.

Prema legendi, karijatide će prestati da plaču tek kada sve budu na okupu. Da li će se to desiti ili ne, pokazaće vreme. A ako se nađete nekada u novom Muzeju Akropolja, ne propustite priliku da uživate u lepoti ovih antičkih skulptura, koje zauzimaju centralno mesto u muzeju. Možda vam se dogodi da zaista pomislite da su žive, kao stanovnici drevne Atine.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ccc

    18. septembar 2021 | 01:04

    I posle idite u London, Pariz, Berlin... Njihovi muzeji su puni ukradenih artefakata iz Stare Grčke, uništili su kulturu jednog naroda... Bogate se na patnji cele jedne civilizacije kojoj nikada neće biti ni do kolena! Niko ne treba da im kroči u te muzeje, oni da imaju malo stida vratili bi sve odakle su i ukrali. .. I posle je Grčka jedna od najzaduženijih država... A sve ukrali od nje!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA