≫ 

Jedina skulptura Milića od Mačve koja je obeležila prijateljstvo srpskog i grčkog grada

Bratimljenje koje traje od 1985. godine

  • 1
Spomenik majka Grčka i majka Srbija, autor Milić od Mačve Printskrin: RTV Krusevac

Kruševački književnik Ljubiša Bata Đidić i profesor doktor Pavle Bubanja su krajem prošloga veka došli na ideju da ovekoveče prijateljstvo između srpskog i grčkog naroda i tako naprave spomenik, koji će trajno podsećati na bratimljenje grada Kruševca i grada Krfa. A to zvanično bratimljenje traje još od 1985. godine.

Ipak, prilike im tada nisu išle na ruku, iako je tadašnji gradonačelnik Kruševca, gospodin Miloje Mihajlović prihvatio njihovu ideju.

Ideja je bila tu, ali je trebalo sprovesti je u delo.

Jedino vajarsko delo Milića od Mačve

Upravo tu su naišli na poteškoću. Kako je tadašnji gradonačelnik, gospodin Milojević izjavio za lokalnu televiziju, jedan vajar im je te 1999. godine tražio čak 30 hiljada nemačkih maraka, što je bila velika cifra.

Rešeni da ne odustanu, dolaze na ideju da se obrate poznatom srpskom slikaru, Miliću od Mačve, za koga se zna da je iznad svega bio rodoljub.

Očekivano, on je zadatak prihvatio i tako je nastalo jedino njegovo vajarsko delo – skulptura Majka Srbija i Majka Grčka.

Jedini zahtev koji je imao, jeste da mu bude obezbeđen mermer, odnosno mramor, kako ga je on nazivao.

Ko je bio Milić od Mačve?

Spomenik majka Grčka i majka Srbija, autor Milić od Mačve Printskrin: RTV Krusevac

Rođen u Belotiću, gradskom naselju na području Bogatića u Mačvi, 1934. godine, Milić Stanković, potonji Milić od Mačve je ostao upamćen po svojoj originalnosti u oblačenju, ali iznad svega po vrhunskim slikarskim delima.

Zvanično je prvu samostalnu izložbu imao u Beogradu, početkom septembra 1959. godine, a u inostranstvu samo 5 godina kasnije i to u Ženevi.

Pored toga što je bio jedan od članova udruženja Mediala, stvarao je kako u rodnom Belotiću, tako i u Beogradu, na Zlatiboru, ali i na grčkom ostrvu Paros, u Parizu i Briselu.

Poznato je da je koristio motive lebdećih balvana, užarenih lopti i santi leda.

Ne samo da se bavio slikarstvom, već je pisao i poeziju, a projektovao je i nekoliko ateljea, pa se može reći da se bavio i arhitekturom.

Razlog zbog koga je pristao da se okuša i u vajarstvu jeste najpre patriotizam, što ga je navelo da bez nadoknade izradi skulpturu koja danas krasi Rasinski park u Kruševcu.

Skulptura Majka Srbija i Majka Grčka

Spomenik majka Grčka i majka Srbija, autor Milić od Mačve Printskrin: RTV Krusevac

Posle dogovora je pribavljen venčački beli mermer, isti onaj od koga su izrađeni spomenici na Srpskom vojničkom groblju u Solunu i nastala je velelepna skulptura, simbolično nazvana Majka Srbija i Majka Grčka.

Dve majke koje su prikazane simbolično prikazuju dva naroda, srpski i grčki. Grčka majka teši srpsku, isto kako je grčki narod pomagao srpskim vojnicima nakon Albanske golgote.

Skulptura Majka Srbija i Majka Grčka je otkrivena 28. juna 1999. godine na praznik Vidovdan. Mesto na kome će biti postavljena su izabrali zajedno čelnici grada Kruševca i grada Krfa, kao i autor skulpture. Upravo na tom mestu se ranije nalazila kosturnica stradalih partizana iz Rasinskog okruga. Kasnije su njihovi zemni ostaci preneti na Slobodište, na kome se nalazi Humka partizana.

A skulptura Majka Srbija i Majka Grčka i dalje krasi Rasinski trg, koji se među Kruševljanima naziva i Kosturnica. Svojom lepotom i belinom venčačkog mermera odaje poštu svima koji su zaslužni za zbližavanje grčkog i srpskog naroda.

(A.B./Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • M.K.

    21. april 2020 | 19:23

    ....🎶🎶🎵🎶🎶Nedaleko od reke Rasine... i Jastrebca, visoke planine kao basta rascvetalih ruza🎵🎵 grad Krusevac svima ruke pruza❤...jako mi se dopada ova rubrika uvek se nesto o istoriji nauci.😍

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA