≫ 

"Tu je, nekad, kažu knjige, bilo more": Najveća kontinentalna peščara u Evropi nalazi se u Srbiji

Jedna od idealnih destinacija za izlet i uživanje u prirodi, svakako je i Deliblatska peščara

  • 1
Deliblatska peščara Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Poznata i pod nazivom Banatska peščara ili Banatski pesak, Deliblatska peščara jedinstvena je na području cele Evrope. Smeštena je u južnom Banatu, odnosno u jugoistočnom delu Vojvodine i prostire se na površini od oko 300 kvadratnih kilometara.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
Објава коју дели Adam Drvenica (@adam.drvenica)

Pored toga što je odlična destinacija za izlet, gde se može uživati u gotovo netaknutoj prirodi, Deliblatska peščara je i dom za brojne primerke flore i faune. Mnoge od tih biljnih i životinjskih vrsta se smatraju prirodnom retkostima i to na tlu cele Evrope.

Od 1977. godine ovde postoji Specijalni rezervat prirode, koji se prostire na području opština Vršac, Alibunar, Kovin i Bela Crkva.

Osnovne karakteristike Deliblatske peščare

Oblik ove najveće kontinentalne peščare na evropskom tlu je elipsa, a smatra se da datira još iz perioda ledenog doba.

Nadmorske visine dina u Deliblatskoj peščari se kreću u rasponu od 70 do 200 metara.

Na tlu peščare preovlađuje umereno kontinentalna klima. Na ovom području gotovo da ne postoje površinski vodotokovi, što i te kako ima uticaja na formiranje geomorfoloških karakteristika celokupne oblasti.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
Објава коју дели Ivan Cakić (Иван Цакич) 🇷🇺🇷🇸 (@ivancakic)

Zabeleženo je više od 900 biljnih vrsta, koje rastu na području Deliblatske peščare, a mnoge od njih se smatraju reliktnim. Pored ostalih, na tom području uspeva pančićev pelen, banatski božur, bademić, kleka, peščarsko smilje i ostale biljne vrste. Zanimljivo je da je kleka zapravo jedini samonikli četinar, koji uspeva na području Panonske nizije.

Kada su u pitanju životinjske vrste, na području Deliblatske peščare se mogu sresti slepo kuče, mravlji lav i pustinjski mrav, kao i banatski soko, te stepski tvor i druge vrste.

Budući da u sastav Specijalnog rezervata prirode „Deliblatska peščara“ spada i deo Dunava, sa pripadajućim adama i ritovima, to se mogu sresti i brojne vrste ribe, kao i njihova mrestilišta.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
Објава коју дели Sand City 💫 (@sandcity2022)

Zanimljivosti o Deliblatskoj peščari

Jedno od najinteresantnijih lovišta na području naše zemlje nalazi se upravo ovde. Tri reke okružuju ovo lovište i to Dunav, Karaš i Tamiš.

Često se Deliblatska peščara naziva Evropskom Saharom.

Zanimljive su i teorije o njenom nastanku. Jedna od njih posebno, budući da se smatra da je to područje zapravo dno nekadašnjeg Panonskog mora.

Pojedinih godina, košava koja duva na području Deliblatske peščare može da dostigne i brzinu od 140 km/h.

Pored ljudi koji su ljubitelji prirode, u na području Deliblatske peščare mogu uživati i oni koji žele da je posete turistički. Jedino kupalište u tom kraju naše zemlje nalazi se na lokalitetu poznatom kao Devojački bunar. Za njega se vezuje i vrlo interesantna legenda, koja nas vraća u doba kada su ovim područjem vladale turske snage. Tada se jedna Srpkinja zaljubila u Turčina. Pošto se to smatralo sramotom, stanovnici tog područja su je kamenovali i na kraju ubili.

Pravila ponašanja u specijalnom rezervatu prirode

S obzirom na to da je u pitanju zaštićeno područje, moraju se poštovati određena pravila ponašanja, kako ne bi bio ugrožen opstanak biljnih i životinjskih vrsta koje tu obitavaju, odnosno celokupnog područja.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
Објава коју дели Sand City 💫 (@sandcity2022)

Takođe je važno ispoštovati i sve vezano za plaćanje određenih usluga za posetioce, koji žele da pristupe područjima koja su pod zaštitom.

Na zvaničnom sajtu preduzeća „Vojvodina šume“, pod čijom upravom se nalazi Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara je potrebno prethodno se o svim tim detaljima raspitati.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Клоп

    8. maj 2021 | 18:59

    Нешто прелепо што имамо иако тога нисмо толико свесни...Недавно сам је обишао чисто из знатижеље и нисам ни сањао да је тако очаравајућа целина...туристички тотално неискоришћена "пустиња" а верујем да би многе државе тако нешто и те како пожелеле да имају.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA