Ova svetinja je i svojevrstan mauzolej: Riznica Krušedola je u prošlosti bila jedna od najbogatijih

Dva puta je fruškogorski manastir Krušedol stradao tokom istorije

  • 2
Manastir Krušedol, Fruška Gora, Srbija

Foto: screenshot/Youtube/Discover Serbia

Svetinja Srpske pravoslavne crkve, koja pripada Eparhiji sremskoj je svojevrstan mauzolej.

U fruškogorskom manastiru Krušedol se osim grobnice srpske kneginje Ljubice, supruge knjaza Miloša Obrenovića, nalaze i zemni ostaci kralja Milana Obrenovića, zatim patrijarha Arsenija IV Šakabente, vojvode Stefana Šupljikca, mitropolita Jovana Georgijevića i mitropolita Petra Jovanovića, ali i drugih znamenitih ljudi.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели 𝐃𝐌𝐈𝐓𝐑𝐘_𝐊𝐑𝐀𝐒𝐀𝐕𝐈𝐍 (@dmitry_krasavin)

 

Kratak osvrt na istoriju manastira Krušedol

 

Despotica Angelina Branković bila je supruga sina despota Đurđa Brankovića, Stefana, poznatog i kao Stefan Slepi, koji je na čelu despotovine bio tek nepunih godinu dana u drugoj polovini 15. veka.

Nedugo nakon njegove smrti, despotica Angelina je na poklon od Jakšića dobila imanje u Sremu, nedaleko od današnjeg Iriga.

U mestu Krušedol sazidala je bogomolju koju je posvetila prazniku Sretenja Gospodnjeg. Njen sin Đorđe, kasnije vladika Maksim Branković, nedugo nakon toga u blizini podiže i manastir Krušedol, koji je bio muški. Materijalna sredstva za gradnju svetinje daje mu Jovan Njagoja, vlaški vojvoda sa kojim je bio u rodu.

Pretpostavlja se da je manastir Krušedol podignut u prvoj deceniji 16. veka. Zabeleženo je njegovo postojanje prvi put u turskom popisu iz 1546. godine.

Da bi sačuvali živu glavu, ali i brojne manastirske relikvije, krušedolski kaluđeri napuštaju svetinju tokom Velike seobe Srba i skrivaju se u mađarskom gradu Sentandreja. Posle nekoliko godina se vraćaju u manastir.

Mošti srpskog patrijarha Arsenija Trećeg Čarnojevića je 1710. godine u manastir Krušedol preneo mitropolit Isaije Đaković.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели Zoran Matić (@putnik.namjernik)

 

Nažalost, nedugo nakon toga turske snage su ne samo zapalile ovu srpsku svetinju, nego je i opljačkale. Da celokupna situacija nakon Bitke kod Petrovaradina 1716. godine bude još tragičnija, mošti osnivača manastira, koji su proglašeni svecima, turski vojnici su najpre sasekli, a zatim i zapalili.

Obnovi manastira se pristupilo brzo nakon toga, i to u više navrata tokom 18. veka.

Svetinja još jednom strada

 

Uzevši u obzir da je manastir Krušedol u nekoliko navrata obnavljan, to je uticalo i na njegovu prvobitnu arhitekturu.

Nakon što je tokom 18. veka izvršeno ponovo živopisanje manastira, prvobitne freske su prekrivene, ali je ipak utvrđeno da je manastir prvi put bio živopisan nedugo nakon izgradnje.

Na ikonostasu su očuvane ikone iz perioda između 16. i 18. veka.

Riznica manastira Krušedol smatrana je najimpresivnijom među svim svetinjama na Fruškoj Gori. I tako je bilo sve do Drugog svetskog rata, tačnije do 1942. godine, kada su ustaške snage opljačkale manastir i brojne relikvije odnele u Zagreb.

Četiri godine nakon toga, ono što je očuvano od ukradenih relikvija manastira Krušedol, vraćeno je i danas se deo čuva u manastiru, a deo u beogradskom Muzeju Srpske pravoslavne crkve.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA