≫ 

Šta je "mračni turizam" i koji su to lokaliteti u Srbiji koji ga predstavljaju

Ove ture mogu biti veoma naporne i u fizičkom i emotivnom smislu. Šta je onda motiv?

  • 0
Spomen park Šumarice Foto: Wikimedia/Mofesty

Tamni, mračni ili crni turizam (dark tourism) definisan je kao turizam koji uključuje putovanja i posete mestima koja su istorijski povezana sa nekom tragedijom. Glavna atrakcija ovakvih lokacija je pre svega njihova istorijska vrednost, a ne samo puka poseta mestu koje je povezano sa nekom vrstom patnje ili smrti.

Iako bi na prvih mah to pomislili, turisti mesta tragedija ne posećuju jer uživaju u pričama o nesrećama - upravo suprotno. Ove ture mogu biti veoma naporne i u fizičkom i emotivnom smislu. Šta je onda motiv?

Šta su motivi posete ovakvim mestima?

Tri osnovna motiva vode turiste kao ovim mestima - edukacija, radoznalost i poštovanje prema žrtvama stradanja.

Jedan od glavnih razloga je želja turista za edukacijom i informisanjem, kao i boljim razumevanjem određenih događaja.

Pored toga, radoznalost jeste jedan od motiva - zaviriti bar na trenutak u prošlost i sagledati sve prednosti i mane. Kada je ovaj motiv u pitanju, postoje osobe koje se interesuju za mračne teme i koje vole da istražuju i sagledavaju sve njene aspekte.

Brojni turisti imaju potrebu da iskažu poštovanje prema nastradalima. Ukoliko obilazite ovakvo mesto u svojoj državi, obično se ide sa razmišljanjem da je neko svoj život u prošlosti dao da bismo mi danas postojali.

Na listi 10 najpopularnijih "crnih destinacija" prva mesta zauzimaju Aušvic, Černobilj, Hirošima, Nagasaki i Berlin. Kada je reč o Srbiji, mesta koja navodi ovaj sajt jesu zgrade koje su srušene tokom NATO bombardovanja, Ćele kula u Nišu i logor "Crveni krst" u istom gradu.

Turisti, fotografija, ulica Foto: pasja1000/Pixabay

Koja mesta bi još mogla da se nađu na listi?

Šumarice, spomen prkosa i bola

Jedno od mesta koje bi moglo da se nađe na spisku, ukoliko preferirate ovakvu vrstu turizma, jeste i spomen kompleks u Kragujevcu, poginut u znak sećanja na nedužne žrtve masakra počinjenog 21. oktobra 1941. godine.

Tog dana nemački okupatori su u Šumaricama streljali oko 3.000 stanovnika Kragujevca i okolnih mesta, a među njima je bilo i 300 učenika kragujevačkih srednjih škola i šegrta koji su već radili, kao i 15 dečaka, čistača obuće, od 12 do 15 godina starosti.

Memorijalni kompleks obuhvata površinu od 352 hektara, a oko njega vodi kružni put dužine 7 km koji ide ka dolinama Erdoglijskog i Sušičkog potoka, gde su se streljanja i odvijala. U okviru kompleksa nalazi se 10 spomenika podignutih na humkama streljanih.

U okviru parka se nalazi i Muzej 21. oktobra sa stalnom postavkom vezanom za ovaj događaj. Odsustvo otvora (prozora) na fasadama simbolično sugeriše na bezizlaznost nenaoružanih ljudi koji su se tog dana našli ispred mitraljeskih cevi.

U okviru spomen-parka nalazi se i staro vojničko groblje i spomenik streljanim Slovacima.

Ćele-kula u Nišu

Ćele-kula spomenik je iz Prvog srpskog ustanka koji je u znak odmazde tadašnja turska vlast u Srbiji izgradila od lobanja poginulih srpskih ratnika, predvođenih Stevanom Sinđelićem, u bici na Čegru. Nalazi se na 4 km od centra Niša, na putu ka Niškoj Banji. Svrstana je u spomenike kulture od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju i danas predstavlja muzejski objekat.

Procenjuje se da je u bici na Čegru, koja se odigrala 31. maja 1809. godine, poginulo oko 6.000 turskih ratnika, dok je sa srpske strane taj gubitak iznosi 4.000 duša.

Ćele Kula Foto: Wikimedia/ Kulmalukko at wts wikivoyage

U znak osvete zbog svojih gubitaka, ali i opomene za srpsko življe, niški Huršid-paša naređuje da se koža sa glava poginulih Srba oderu, napune slamom i pamukom i zatim pošalju u Carigrad, kako bi pokazao na koji način se treba postupati sa pobunjenim narodom.

Kako bi još više zaplašio srpski živalj, naređuje da se na istočnoj strani Niša u znak opomene sazida kula od kamena i da se u njene zidove uzidaju preostale lobanje poginulih vojnika, "tako da sredina kule bude jednostavna, od kamena i kreča, a glave srpskih vojnika da se okrenu u polje i uzidaju spolja".

Najpoznatiji lokaliteti u svetu

Najpoznatiji lokaliteti mračnog turizma u svetu su svakako Aušic, koncentracioni logor iz perioda II svetskog rata, na jugu Poljske

Posetioci ovog memorijalnog centra imaju prilike da čuju priče vodiča o svim užasnim uslovima i patnjama koje su prošle višemilionske žrtve, dok se ujedno nalaze na samom mestu gde se odvijao jezivi zločin.

Memorijalni kompleks se sastoji od tri glavna logora – Aušvic 1, Aušvic Birkinau, kao i radničkog kampa.

Alkatraz, zatvor na istoimenom ostrvu nedaleko od San Franciska, takođe je zdanje koje turisti žele da obiđu.

Zatvor Alkatraz Foto: Wikimedia/Edward Z. Yang

Zbog svoje reputacije kao mesto gde su boravili najozloglašeniji kriminalci pod najstrožijom kontrolom (jedan od njih je i Al Kapone), kao i raznih filmova koji su bili inspirisani ovim zatvorom, stvorila se ogromna zainteresovanost među ljudima da zavire u ćelije samog zatvora.

Iako je tradicija koja podrazumeva posete drevnim mestima smrti, kao što su obilasci gde su se održavale igra gladijatora u Koloseumu, istraživači tek odnedavno proučavaju ovakav tip turizma.

Černobilj

Černobilj-  nuklearna elektrana. Zapravo, glavna atrakcija je Pripjat, gradić u Ukrajini koji je 1986. doživeo nuklearnu katastrofu. Zbog visoke radijacije, stanovništvo je u potpunosti iseljeno.

Iako je situacija u Černobilju i dalje opasna, pre nekoliko godina počele su da se organizuju turističke ture, za ljude koji žele da posete ovaj lokalitet.

Glavne atrakcije su luna park koji nikada nije pušten u pogon jer je napravljen neporedno pre eksplozije, kao i Crvena šuma, čije je drveće poprimilo crvenu boju od radijacije.

Pompeja

Gradić u južnom delu Italije, koji je nestao pod erupcijom vulkana Vezuv, slučajno je otkriven u osamnaestom veku, a danas je poznata turistička atrakcija i dragoceno arheološko nalazište.

Termin "mračni turizam" 1996. godine izmislili su Lenon i Folej, dva člana fakulteta sa Odeljenja za ugostiteljstvo i turizam Univerziteta u Kaledoniju u Glazgovu.

Tačna statistika o tome koliko ljudi praktikuje u "crni turizam" ne postoji. Jedan online vodič Dark-Tourism.com, na listi navodi skoro 900 mesta u 112 država.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA