≫ 

Na Kalemegdanu postavljen spomenik utemeljivačima košarke u Srbiji (FOTO)

Košarka u Srbiji počela je da se igra 1923. godine, ali je tek nakon drugog svetskog rata uhvatila pravi zamah počela organizovanije da se igra

  • 0

Košarka u Srbiji dobija svoj novi spomenik i to utemeljivačima ove igre kod nas. Spomenik je postavljen na Kalemegdanu na terenima KK Partizan.

Košarka u Srbiji počela je da se igra još daleke 1923. godine. Za košarkaške početke uzima se dolazak Vilijama Vajlanda u Beograd, izaslanika američkog Crvenog krsta, oktobra 1923. godine. Tada je pored drugih američkih igara, demonstrirana i košarka, a polaznici kursa bili su gimnazijalci, nastavnici fiskulture i sokolski prednjaci i to osnovnoj školi Kralj Petar I u centru Beograda.

Uz aktivnu logističku podršku Sokolske organizacije, tada najmasovnije sportske institucije u zemlji, Vajland je u toku dvomesečnog boravka održao kurseve i za sobom ostavio opremu za košarku, koševe i lopte. Konstrukcije iz Beograda, po završetku kursa gimnazijalci su preneli u II mušku gimnazju, koja se nalazila na mestu današnje zgrade Politike i nastavili da igraju košarku.

Zahvaljujući otvaranju Sokolske organizacije prema ekipnim sportovima, kao i želji same države da se sport protežira kroz škole, košarka, početkom tridesetih godina prošlog veka, dobija novi zamah. Nosilac gotovo svih košarkaških aktivnosti u ovom periodu je SOKO Kraljevine Jugoslavije, a njegovi članovi neumorno rade na usavršavanju pravila, poboljšanju uslova za igru i trening. Novi sport, do tada nazivan basket bal, košićeva ili košikova dobija svoje domaće ime – Košarka.

Ovako su izgledali prvi tereni posle II svetskog rata na Kalemegdanu Foto: Telegraf

Krunu košarkaških takmičenja do početka II svetskog rata svakako predstavlja Svesokolski slet u Borovu 1940. godine na kome je učestvovalo 170 igrača i igračica podeljenih u četiri starosne kategorije. Ženska ekipa beogradskog Sokolskog društva Matica osvaja titulu prvaka države, po malo čudnim rezultatom 2:0, usled loših vremenskih uslova. Jedini koš na utakmici postigla je Ružica Radovanović.

U periodu do II svetskog rata, za razvoj i unapređenje košarke u Beogradu najviše je zaslužan Zdenko Pavić, sa svojom suprugom Verom, Pročelnik za takmičarske igre pri načelstvu Saveza Sokola koji je protežirao košarku i kroz SOKO i kroz školski sport. U okviru beogradskog Sokola X formirao je košarkašku ekipu, a bio je i glavni organizator srednjoškolskih košarkaških turnira u Beogradu krajem tridesetih godina prošlog veka. Prevodio je košarkaška pravila i radio na izgradnji košarkaških terena i koševa.

Ako želite da pobedite Himki, dovoljno je da zaustavite Šveda, a Dejan Radonjić je više puta pokazao da je majstor za defanzivu. Kvota na Bajern večeras je 1,45. Pogledajte sve kvote kladionice MOZZART za meč Bajern - Himki.

Zvezdini tereni posle II Svetskog rata na Kalemegdanu.. (sređeno za potrebe snimanja filma Bićemo prvaci sveta) Foto: Telegraf

Prvi košarkaški klubovi formirali su se u okviru fudbalskih klubova kao sekcije neposredno pred početak II svetskog rata. Masovno formiranje klubova dešava se neposredno posle okupacije Kraljevine Jugoslavije, na proleće 1941. godine.

Pre svih to su Matica, Omladinac, Sask, Izbeglice, SK 1913, nešto kasnije i drugi: Bask, BSK, Mitić, Obilić, BTK, BOB. Igrači su bivši sokolci i svršeni srednjoškolci (M. Stefanović, N. Popović, I. Dimić, Sokolović, S. Šaper, B. Aksentijević…), kao i grupa izbeglica, vrhunskih košarkaša koje je ratni vihor doneo u Beograd (Neferović, Tešin, Putnik, Ronac, Mađeruh…). Košarka se za vreme okupacije igrala na Tašmajdanu i Kalemegdanu, kao i na terenima SK 1913 na Topčiderskom brdu (sada stadion FK C.Zvezde).

U septembru 1941. organizuje se prvenstvo Beograda, a na proleće 1942. godine osniva se i Srpski savez košarke i odbojke. Za nepunih godinu dana savez ima u članstvu 23 kluba a utakmice košarke i odbojke ukupno je u ovom periodu gledalo 15.000 ljudi. Predsednik Saveza bio je polaznik Vajlandovog kursa iz 1923. godine, Svetislav Bata Vulović.

U Beogradu košarka se igrala sve vreme okupacije, košarkaške utakmice igraju se po prvi put u Šapcu i Kragujevcu. Pažnju privlači velika gledanost, na utakmicama je bilo od 1.000 do 1.500 ljudi, a košarka se igrala svih ratnih godina, pa i u avgustu 1944. neposredno pred oslobođenje. Proglašavani su prvaci Srbije, a košarka je definitivno osvajala svojom atraktivnošću, brzinom i lepotom, i one koji su je igrali i one koji su je gledali.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA