≫ 

Bio je "ubica" na terenu, a u privatnom životu spašava ljude: Džordanova strana koju ne poznajte

Nova kolumna Dr Nenada Dikića o sportistima koju su veliki humanitarci

  • 6

Krajem prošlog veka sam sa dragim kolegom, Milošem Bajčetićem objavio knjigu „Kinoteka doktora Frankeštajna“.

Kao i u slučaju književnosti bio sam fasciniran kako je medicina predstavljena od strane najvećih režisera 20 veka. Pošto sam prikazao samo odabrane filmove, sa čežnjom sam gledao noviju produkciju i zamišljao kako bi izgledalo prošireno izdanje.

Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum, predsednik odbora za Doping kontrolu ADAS-a Foto: Privatna arhiva

Dve godine nakon objavljivanja knjige prikazan je „Patch Adams“, film u kome je u ulozi Hanter "Peč" Adams (Robin Vilijams) koji nakon što se izborio sa depresijom u mentalnoj bolnici, odlučuje da postane lekar. Razočaran bolničkom brigom za pacijente, uz pomoć prijatelja, otvara sopstvenu kliniku za one koji nemaju osiguranje. Naravno film ima mnogo složeniju radnju ali za današnju priču ovo je više nego dovoljno.

Naime, oktobra 2019. godine Majkl Džordan je otvorio prvu od dve bolnice u Šarlotu koje je odlučio da finansira zajedno sa porodicom u vrednosti od 7 miliona dolara. Bolnica je namerno smeštena u deo grada u kome žive porodice sa malim primanjima, kao i oni koji nisu osigurani ili su nedovoljno osigurani.

Džordan je rekao da je sve to bila emotivna stvar za njega jer je to u suštini povratak u zajednici koja ga je podržavala sve ove godine. Bolnica je otvorila svoja vrata i osobama sa invaliditetom, ali deci kojima treba primarna zdravstvena zaštita.

Mnogi su pozdravili hrabar potez Džordna, jer se smatra da u primarnu zdravstvenu zaštiti treba uložiti i do pet puta više da bi čovečanstvo uspelo da kontroliše hronične nezarazne bolesti.

Majkl Džordan bolnica Printskrin: Youtube/Charlote Observer

Očigledno da za Džordana nisu bile presudne pare, jer je tokom karijere zaradio 2 milijarde dolara. Naravno bilo bi dobro da i drugi tako razmišljaju, jer bi cela stvar izgledala mnogo bolje da se recimo priključio i Najk koji je toliko zaradio na račun Džordana.

Danas kada se po glavi stanovnika troši 4000 dolara u Engleskoj, a čak 10000 dolara u Americi, zdravstvena zaštita predstavlja privilegiju koja predstavlja najveću brigu za preko 55% Amerikanaca prema Galupovom ispitivanju, poslednjih pet godina.

Majkl Džordan bolnica Printskrin: Youtube/Charlote Observer

Ovako Džordan poput zakrpe (eng. patch) na nezgrapnom američkom zdravstvenom sistemu pokušava da zatvori procep između prava pacijenata i mogućnosti sistema. Njegov radni naziv bolnica za neprivilegovane, upravo predstavlja pravu metaforu za one koji nemaju pravu medicinsku pomoć, a kako stvari stoje, na svetu ih ima mnogo više od privilegovanih.

U Srbiji na žalost nema bolnica za siromašne, mada je bilo nekih inicijativa u prošlosti. Sećam se rada dr Zorana Kovačevića, nefrologa sa VMA, i pokušaja da nešto uradi sa crkvom. Na kraju se dr Kovačević preorijentisao i postavio temelje za uvođenje donorskih kartica da bi i kod nas proces transplantacije mogao da se odvija kontinuirano.

S druge strane još u 13. veku postojala je bolnica za siromašne u manastiru Studenica. Ideju lečenja siromašnih sproveo je Stefan Prvovenčani, koji je pošto se zamonašio preneo doktrinu iz drugih manastira gde su bolnice postojale. Izabrani su monasi koji su lečili ili se prvenstveno može reći negovali bolesnike i molili se za spas duše.

Vojnomedicinska klinika VMA na Banjici, bolnica Vojnomedicinska Akademija Beograd Foto: A. Nalbantjan

O tom vremenu govori studenički Tipik u kome se nalazi sve o rasporedu ležaja za bolesnike, radu monaha i bolničara, pravljenju lekova i postupanju kod masovnog oboljevanja. Slično je bilo u drugim evropskim manastirima, ali se može reći da je Srbija u tom trenutku bila možda i naprednija jer je imala bolnicu i na Hilandaru. Jednostavno nakon neverovatnog rada Hipokrata, Galena, Avicene, a pre početka rada prvih evropskih univerziteta (Bolonja, Padova, Pariz, Oksford itd.) medicina praktikovana u manastirima je bila jedina organizovana i celishodna zaštita bolesnih.

Kako smo posle svega došli da Majkl Džordan otvori bolnicu? Verovatno zbog neverovatne komercijalizacije, uvođenja novih tehnologija, investicija i marketinga, ali zaboravljanja osnove Hipokratvog nasleđa da se svakom čoveku mora pomoći da „Niti pod pretnjom neću dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti.” Ovako smo svedoci porasta broja neprivilegovanih kojima se očigledno mora pomoći bilo metaforično kao Peč Adams ili realno kao Majkl Džordan.

(Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Olalala

    19. novembar 2019 | 09:41

    Jedan je Majkl Džordan, genije i gospodin

  • visoki presing

    19. novembar 2019 | 09:48

    Mislim da ce ga doncic prestici po svemu. Mali je vec sada najbolji igrac koji je igrao nba

  • Rade

    19. novembar 2019 | 13:33

    Svaki komentar je suvišan.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA