Kako je sprečena još jedna smrt u sportu zahvaljujući plivačicama, trenerima, lekarima hitne pomoći i Instituta za majku i dete?

Nova kolumna Prof. Dr Nenada Dikića koja donosi nove informacije o raznim medicinskim stanjima u sportu

  • 2

Događaj koji na svu sreću nije došao do javnosti, jer se srećno završio, izazvao je veliko interesovanje među sportskim radnicima i lekarima koji prate sinhrono plivanje. Naime, na treningu je mlada sinhrona plivačica doživela utapanje, reanimirana je, prebačena kolima hitne pomoći na Institut za majku i dete i na svu sreću bez posledica puštena kući.

Nenad Dikić Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum, predsednik odbora za doping kontrolu Antidoping agencije Srbije Foto: Privatna arhiva

Pošto postoje nedoumice želim da kažem da su svi u lancu reagovali kako treba i da je to najvažnije. Plivačice i trener su očigledno bile prisebnije od prisutnih na bazenu i izvukle onesvešćenu plivačicu, reanimirale je i sačekale hitnu pomoć. Tim lekara sa Instituta za majku i dete je obavio sve preglede i nije našao ništa što predstavlja patologiju.

Pa kako se to sve dogodilo?

Termin nesvestica u plitkoj vodi ili engleski „shallow water blackout“ najbolje opisuje uzrok ovog događaja. Naime, kako je opisala dr Marija Andjelković, predsednik medicinske komisije Saveza za sinhrono plivanje, u svom kratkom izveštaju, nesvestica je nastala zbog toga sto je sinhrona plivačica očigledno precenila svoje mogućnosti u velikoj zelji da bude bolja, ignorisala signale tela da izroni i uhvati dah.

Sinhrono plivanje Foto: Tanjug/AP

Fiziologija je poznata svakom roniocu, posebno roniocima na dah kod kojih se „blackout“ češće događa. Sećam se reanimacije na vodi koji su spasioci pružali onesvešćenim roniocima u plavoj rupi na Dahabu u Egiptu. Izgledala je drastično i na trenutak bez rezultata, ali su se roniocima brzo vraćala svest i disanje, već nakon samo nekoliko reanimacionih udaha.

Za razliku od komplikovanog fiziološkog stanja kod ronioca na dah, gde variranje u parcijalnim pritiscima kiseonika dovodi do gubitka svesti, u sinhronom plivanju je voljni moment ključni razlog. Jednostavno ako čovek snagom volje ne reaguje na signale iz mozga da treba da udahne, gubi svest i ako je u vodi, bez nadzora, može da se udavi. Kod naše sinhrone plivačice se sve desilo osim što nije bila bez nadzora i postojao je neko ko je spasio.

Sinhrono plivanje Foto: AP/Tanjug

Nesvestica u plitkoj vodi se u principu dešava nekom kao što su sinhrone plivačice jer se one takmiče ko će duže da izdrži bez vazduha i jer je to aktivnost koju one stalno ponavljaju. Treći faktor rizika je hiperventilacija koju bi trebalo da izbegavaju, a većina radi upravo suprotno.

Šta još svaki plivač treba da zna?

Trening pod vodom je važna komponenta obuke i treba je sprovesti na siguran i bezbedan način u kontrolisanom okruženju, tako da postepeno napredujete.

Pre nego što odete pod vodu, duboko udahnite, ali ne hiperventilirajte. Nema potrebe da se takmičite, da bi videli ko može duže da zadrži dah. Ako osetite vrtoglavicu, počinjete da vidite zvezdice ili osećate da ćete da se onesvestite, odmah udahnite i recite odmah treneru.

Sinhrono plivanje Foto: Tanjug/AP

Kako sam rekao na početku, događaj je privukao veliku pažnju svih koji rade u sinhronom plivanju. Možda nepotrebno, došlo je i do rasprave, pa je čak konsultovan i sportski inspektor, a suština je u edukaciji plivača i trenera sa ciljem da smanji rizik od hipoksije i prepoznaju znaci nesvestice na vreme.

Zbog toga je preporuka:

Nikada ne sprovoditi trening hipoksije bez nadzora.

Ne hiperventilirati pre plivanja

Ne upražnjavati igre ili izazove držanja daha

Trenirati zadržavanje daha na rastojanjima od 25 m, a ne celoj dužini bazena

Upariti na treningu plivače tako da posmatraju jedni druge

Trener bi trebalo da hoda pored ivice bazena i posmatra plivača pod vodom

Na kraju našoj plivačici želim da se ne obeshrabri, sledeći put bude pažljivija, a ovaj događaj bude samo uspomena, kada sutra bude pričala kako je osvojila svoju prvu svetsku medalju.

(Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA