≫ 

Potres mozga - jedan od najvećih problema u savremenom sportu

Nova kolumna Prof. dr Nenada Dikića o opasnostima koje vrebaju u profesionalnom sportu

  • 0
Bokser, Južna Afrika, Simiso Butelezi, Simiso Buthelezi Printskrin: Youtube/Tim Boxeo

Neverovatan snimak borbe u kojoj se bokser Simiso Buthelezi (Južna Afrika) bori sa zamišljenim protivnikom ostavio je većinu ljudi u šoku.

Naime i u trenutku kada je skoro nokautirao protivnika okrenuo se od sudije i nastavio borbu udarajući vazduh.

Iako je sudija bio veoma pribran i zaustavio meč, isto kao i lekari koji su pokušali kroz indukovanu komu da ga spasu, Buthelezi je umro iste noći u bolnici.

Prof. Dr Nenad Dikić Kolumnista Telegrafa Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum Predsednik Udruženja za medicinu sporta Srbije, Foto: Privatna arhiva

Lekari su potvrdili da je imao krvarenje u mozgu najverovatnije zbog hronične traumatske encefalopatije. Za laike je možda najbolji savet da pogledaju neverovatan film „Concussion“ (Potres mozga) u kome glumi neverovatni Vili Smit do tada nepoznatog dr Beneta Omalu koji je prvi opisao hroničnu sportsku povredu mozga.

Suštinski se radilo o preokretu u načinu razmišljanja jer od trenutka kada su sportske federacije prepoznale problem potresa mozga sve je postalo drugačije. Meni je još uvek jedan od najupečatljivijih događaja u skorije vreme bio potres mozga golmana Liverpula Lorisa Kairusa koga je mučki udario Serđo Ramos, verovatno „najprljaviji“ igrač u fudbalu, nakon čega je Loris primio dva gola i Liverpul izgubio utakmicu. Iako doktor Liverpula nije posumnjao na potres mozga, treneru Liverpula, Jirgenu Klopu, se javio Franc Beknbauer i rekao da je golman ozbiljno udaren.

Sve su to kasnije potvrdili bostonski doktori, ali utakmica je bila izgubljena. O tome sam davno pisao u članku za Telegraf.

Nakon mnogih događaja u fudbalu, potvrđenih i od strane američkog fudbala i ostalih sportova uvedena su nova pravila. Zna se da samo 4 miliona potresa mozga ima u SAD računajući sve sportove, pa i one rekreativne, pa su mnogi to dočekali kao jedinu razumnu odluku.

Tako je UEFA uvela posebna pravila kod koji je najvažnije da u slučaju sumnje na potres mozga, sudija prekine igru kako bi povređenog igrača pregledao lekar ekipe. Igrači treba da ostanu mirni tokom pregleda i da se ne mešaju u procenu.

Daljom analizom došlo se do zaključka da udarac lopte glavom posebno oštećuje mozak dece, pa su Sjedinjene američke države i Škotska kao prva Evropska država zabranile udaranje lopte glavom u fudbalu decu. Jeste da je zabrana uvedena samo za desetogodišnjake i mlađe, ali svi koji prate znaju da je u fudbalu, kao jednom od najtradicionalnijih sportova, najteže promeniti pravila.

Inače hronični potresi mozga dovode do različitih stanja ili oboljenja koja se ne prepoznaju lako, a posebno ne povezuju sa sportom. Tako su mnogi američki fudbaleri bolovali od različitih oblika depresije, manije, anksioznosti, ali i završili kao mladi sa demincijom i Alchajmerovom bolešću. Podsetio bih vas na sitne korake Mohameda Alija i koji je drhtavim rukama upalio olimpijski plamen na na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996 godine. Mnogi stručnjaci su povezali njegovo stanje sa povredama mozga za koje u to vreme nismo imali ni delić saznanja koje imamo danas.

Verovatno se potres mozga neće moći izbeći u sportu, ali očigledno da je važan drugačiji pristup i razmišljanje, kao i naučno istraživanje pomognuto od svih, a pre svega sportskih saveza. Ne treba čekati slučaj „Erikson“pa da se nešto promeni, već treba aktivno raditi preventivno sve što je neophodno da do povrede ne dođe, a ako ipak dođe onda reagovati brzo da bi se sprečila smrt. UEFA je uvela zbog svega „Venue Medical Doctor“ – a, koji svojim prisustvom i radom treba da utiče da sve medicinske ekipe rade kako treba pošto su prethodno uvežbane na najtragičnijim scenarijima.

Konačno verujem da bi i sami sportisti i njihov personal morali da počnu da drugačije razmišljaju o poremećajima nastalim nakon potresa mozga i da pokušaju da čuvaju svoje protivnike, i da ih ne po svaku cenu pokušavaju da pobede. Kontaktni sportovi, ako što je fudbal, treba da ostanu to što jesu, a ne da se pretvore u (s)udarčke sportove.

Prof.dr Nenad Dikić, Fakultet za fizičku kulturu i menadžment u sportu, jedini fakultet za sport na Univerzitetu Singidunum

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA