≫ 

Hiljade ljudi prolazi ovim delom Beograda, ni ne sluteći da ih vreba "anđeo smrti": Drži obezglavljeno telo i pojavljuje se između drveća (FOTO)

Osetićete jezu kada se približite delu ovog vajara i pogledate u snažne ruke koje stežu torzo neznanog malog muškarca

  • 10

Moćna ženska figura, obilnih dojki i širokih kukova, sa oštrim i uspravnim, ali "ukočenim" krilima u ruci drži malo obezglavljeno muško telo. Lepo izvajano, ali sitno.

To je beogradski "Anđeo smrti". Prestonički je tek osam godina, budući da je ova skulptura menjala mesto na kojem se čuvala, a od 2011. je na Kalemegdanu. U pitanju je jedno od impozantnih dela vajara Ivana Meštrovića.

Foto: Mateja Beljan

Smeštena je u donjem delu parka, kada se od centralnog šetališta krene ka Zoološkom vrtu. Visoka preko četiri metra ona dominira čistinom u ovom delu Kalemegdana.

Foto: Mateja Beljan

Kada joj se približite i pogledate u njene bujne grudi i snažne ruke koje stežu torzo neznanog malog muškarca, osetićete jezu.

Vidi se jasno, i sa preko stotinu metara daljine, pojavljuje se između grana drveća, da bi se u punoj moći pred vama pojavila kada siđete na malu aveniju koja vodi pravo ka njoj.

Foto: Mateja Beljan

Koliko ste puta ovuda šetali noću, ni ne obraćajući pažnju na tamnog Anđela smrti koji nemilosrdno "posmatra" čitav park dok u svojim rukama čvrsto seže jednu "žrtvu".

Ako je, kao ja, do sada niste primetili, na prvi pogled ćete se naježiti. Dovoljno je impozantna da se jasno izdvaja iz okoline, sa zloslutnim krilima usmerenim ka nebu.

Foto: Mateja Beljan

Definitivno, to nije obična parkovska skulptura i može da se meri samo sa drugim, znatno poznatijim Meštrovićevim delima na Kalemegdanu: Pobednikom i Spomenikom zahvalnosti Francuskoj.

Ako se malo bolje zagledate u lice Anđela smrti, videćete da ona i te kako podseća na pobednika.

Foto: Mateja Beljan

Skulptura je nastala davne 1911. godine, a njom smo mogli da se pohvalimo i u Rimu, gde je jedno vreme bila izložena na ulazu u paviljon posvećen autorima sa jugoslovenskih prostora.

Pre nego što je stigla u Beograd, bila je u susednom Opovu.

Foto: Mateja Beljan

Ideja Ivana Meštrovića nije bila da Anđeo smri usamljeno stoji i svojom snagom zasenjuje prolaznike u otvorenom prostoru. To mu je današnja sudbina, a trebalo je da bude samo delić velikog i nikad ostvarenog projekta Vidovdanski hram.

(M. Beljan - m.beljan@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mihailo

    10. februar 2019 | 17:29

    Pravoslavni ne veruju u kipove niti idole ...ovo fino spakujte pa kao poklon dajte Papi u Vatikan

  • Predator

    10. februar 2019 | 17:10

    Klasičan satanizam takve stvari treba zakonom zabranit

  • L. Beta

    10. februar 2019 | 19:40

    Zbog Mestrovica je sravljnjen stari srpski srednjevekovni grad na vrhu Avale. Zbog Mestrovica je unistena Njegoseva kapela na vrhu Lovcena. Sinovi su mu bili ustaska emigracija. Pa dokle velicanje Mestrovica u Beogradu?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA