Dr Bojan Ristić, direktor ITS škole: DUALNO OBRAZOVANJE DOBITAK NA DUŽE STAZE!

Permanentnim obrazovanjem i paralelno sprovedenom praksom lakše se dolazi do posla – kaže za Telegraf dr Bojan Ristić

  • 0

Nedavno se u javnosti pojavio podatak da u Srbiji 62 odsto nezaposlenih mladih ljudi nema nikakvo radno iskustvo, a da čak 150.000 ljudi starosti između 16 i 24 godine niti se školuje, niti radi. Ovo je mnoge zabrinulo, ali ono što smo čuli od direktora ITS -a dr Bojana Ristića, dobra je poruka za sve njih.

KAD SE UDRUŽE NAJBOLJI: Potpisana saradnja škole ITS i ETŠ "Mihajlo Pupin" iz Novog Sada! (FOTO) (VIDEO)

Poslednjih dana je bilo mnogo reči o značaju dualnog obrazovanja, međutim vi već sa tim imate iskustva?

- Jedna od osnovnih ideja našeg Centra za razvoj karijere www.razvoj-karijere.com, jeste aktivan rad na usavršavanju i razvoju karijera, a da bismo realizovali pomenuti cilj, konstantno radimo na unapređenju postojećih i uspostavljanju novih partnerskih odnosa sa mnogim kompanijama, a sve sa ciljem da obezbedimo praksu kroz rad u realnom poslovnom okruženju. Mi želimo da naši studenti što pre dobiju priliku da vode realne projekte, jer tokom studija imaju priliku da vode tzv. ”virtuelne projekte”. Praksa im omogućava da se ranije susretnu sa onim što će jednom raditi.

Koje su po vama prednosti dualnog obrazovanja?

- Studenti već tokom školovanja dobijaju priliku da tokom prakse u nekoj od kompanija predstave sebe, a mnoge od njih kasnije te kompanije i angažuju - To je jedna od osnovnih prednosti koju donosi dualno obrazovanje. Druga, dobra stvar dualnog obrazovanja je to što je to dobitak na duže staze. Recimo, iako vaši studenti ne ostanu u matičnoj kući (Comtrade) dobiće posao u nekoj od partnerskih kompanija, a saradnja će se nastaviti na obostrano zadovoljstvo. Drugim rečima, nikako ne gubite.

Foto: its.edu.rs Foto: its.edu.rs

Koliko je po vašem mišljenju potrebno vremena da dualno obrazovanje u potpunosti kod nas zaživi?

- Dualno obrazovanje je proces i to mogu slobodno da kažem da se radi o decenijskom procesu. Primeri koji nam mogu biti vodilja su sistemi dualnog obrazovanja u srednjem stručnom i visokom strukovnom obrazovanju u Nemačkoj i Austriji koji su u tom smislu pokazali dobre rezultate. Mi dužine toga procesa treba da budemo svesni, a tempo kojim će moći da se implementira i koji tip modela dualnog/strukovnog obrazovanja bi se primenjivao, prvenstveno zavisi od kapaciteta.

Sa kojim problemima ćemo se susretati tokom ovog procesa ?

- Osnovni problem sa kojim se susrećete je da praksu organizujete tako da to ne remeti previše realni tempo rada. Moram da naglasim da jedan od većih problema predstavlja jaz koji postoji između dinamike koju sa sobom nosi privredno okruženje i ono koje odlikuje školstvo. Ovo je možda i najvidljivije u IT sektoru koji je spada u red sektora koje se najbrže razvijaju.

Foto: Nenad Pavlović Foto: Nenad Pavlović

Kakvu saradnju imate sa Ministarstvom obrazovanja, Privrednom komorom i drugim državnim institucijama?

- Da biste uopšte mogli da radite, morate da dobijete akreditaciju koju vam izdaje Komisija za akreditaciju, koju dobijate samo ukoliko ispunjavate sve uslove za rad, na osnovu propisanih standarda, što smi mi ispunili. Tek na osnovu toga vam Ministarstvo obrazovanja odobrava rad, odnosno izdaje dozvolu za rad. Sa Privrednom komorom imamo izvanrednu saradnju, što je donekle i razumljivo, jer nam je cilj isti - da stvorimo snažnu vezu između obrazovnog sistema i privrede.

Šta je po vašem mišljenju od presudnog značaja za motivaciju mladih?

- Ako vam kažem da naša Visoka stukovna škola ITS, sarađuje sa 40 velikih kompanija poput “Comtrade”, “Coca Cole”, “JTI”, “Henkela”, “Holcim”, “DDOR”, “Nectar”, “Philip Morris”, “Frikom”, “Grawe”, “Red Bull”, “Imlek” itd i da naši studenti vrlo brzo nakon studija započnu svoju karijeru u nekoj od pomenutih kompanija, nevladinim organizacijama, državnim institucijama, mislim da je motiv vrlo snažan.

Foto: Nenad Pavlović Foto: Nenad Pavlović

Na koji način praksa prema vašem mišljenju utiče na razvoj inicijative i da li znate primere da su neki od vaših studenata nakon studija pokrenuli sopstveni biznis?

- Ako je pitanje da li obavezna praksa koju mi u našim školama negujemo doprinosi razvoju preduzetničkog duha kod mladih, onda je moj odgovor - donekle. Imamo primera da su neki od naših studenta imali zanimljivu ideju za start up, ali da je nisu sami i realizovali, već su je kao takvu prepoznale velike firme. Treba imati u vidu da se radi o izuzetno mladim ljudima, tako da iako nisu prvu ideju sami razvili ne znači da kasnije neće. S druge strane, jedan deo naših studenata nastavlja porodični biznis, mada je u pitanju manji broj njih.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA