Nema više izrabljivanja sezonskih radnika: Moraće da budu prijavljeni, imaće obaveznu pauzu i moći će da rade maksimum ovoliko dana

Čak 95 odsto angažovanih u poljoprivredi sezonske poslove obavlja u potpunosti "na crno"

  • 34

Poslodavci koji ove godine budu angažovali sezonske radnike na poslovima sadnje, setve, berbe, žetve, zaštite bilja, pripreme zemljišta, orezivanja, čišćenja, sortiranja neće više smeti da ih zapošljavaju na crno, a osim prijave radnici će imati i ograničeno radno vreme, osiguranje i brojne druge pogodnosti koje do sada nisu imali.

Novi portal posvećen sezonskim radnicima biće predstavljen sutra, a omogućiće veoma jednostavno elektronsko prijavljivanje sezonskih radnika koje bi trebalo da izmeni situaciju u kojoj 95 odsto angažovanih u poljoprivredi sezonske poslove obavlja u potpunosti "na crno".

Poslodavac je dužan da sezonskog radnika upozna sa poslovima koje će obavljati, mestom rada, očekivanom trajanju angažovanja, uslovima za bezbednost i zdravlje na radu, dnevnom i nedeljnom radnom vremenu, odmorima u toku rada, visinom naknade za rad i rokovima za njenu isplatu.

Poslodavac ima pravo da prekine radno angažovanje sezonskog radnika kad za njegovim radom istekne potreba ili ako sezonski radnik poslove ne obavlja na zadovoljavajući način. U oba slučaja je dužan da radniku isplati sve zaostale naknade.

Portal za sezonske radnike, Printskrin: sezonskiradnici.gov.rs

Sezonski radnik koji radi osam sati dnevno ili duže ima pravo na odmor u trajanju od najmanje 30 minuta, a radno vreme ne sme da mu bude duže od 12 sati dnevno.

Poslodavac može da angažuje sezonske radnike najviše 180 dana u toku kalendarske godine, pri čemu se dani u kojima nije bilo angažovanja sezonskih radnika ne broje. Isti sezonski radnik može da bude angažovan najviše 120 radnih dana u kalendarskoj godini.

Prijava i odjava sezonskih radnika podnosi se elektronskim putem Poreskoj upravi. Poslodavac je dužan da angažovanje sezonskog radnika prijavi najkasnije prvog dana angažovanja u kalendarskom mesecu do 10 časova pre podne, odnosno u periodu između 13 i 15 časova za radnike koji rade u poslepodnevnoj smeni.

Berači voća će imati veća prava, Foto: pixabay.com

Poslodavci će morati da plaćaju porez i doprinose za unajmljene sezonske radnike. Porez na dohodak iznosi 10 odsto, doprinosi za PIO iznose 26 odsto, a za zdravstveno osiguranje 2 odsto i odnose se isključivo za slučaj povrede na radu.

Osnovicu za obračun poreza i doprinosa čini trideseti deo najniže mesečne osnovice doprinosa. Porez i doprinose za sezonskog radnika poslodavac plaća u roku od 15 dana od prijema podataka iz naloga za plaćanje koje dostavlja Poreska uprava.

Kazne za pravna lica koja ne poštuju nova pravila kreću se od 100.000 do milion dinara, za preduzetnike od 10.000 do 300.000 dinara, a za poslodavce fizička lica od 5.000 do 150.000 dinara.

(Gorica Avalić/g.avalic@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Straca

    15. januar 2019 | 15:45

    A kad ce drzava poceti da kontrolise da li se placa nocni rad, rad na praznik, prekovremeni rad

  • Ana A

    15. januar 2019 | 16:43

    U mom kraju velike samoposluge, prijavljeni članovi porodice vlasnika, radnici ne, a hoćete sezonce. Idi, begaj. Dođe inspekcija i nikad ne pitaju radnike da li su prijavljeni. Kad odu kola puna svega.

  • Timocanin

    15. januar 2019 | 15:19

    Trla baba lan da joj prodje dan .

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA