≫ 

Organska hrana sve se češće proizvodi u Srbiji: Cene godinama iste, a računica sve tanja - evo šta se desilo

Iako je hrana bez hemijskih sredstava i tri puta skuplja od konvencionalne, Mija Radivojević kaže da je računica sve tanja

  • 1

O zdravoj, organskoj hrani nikad se nije više govorilo i njena proizvodnja u svetu konstantno raste – ali ne i u Srbiji. Od 2015. površine pod organskom poljoprivredom se smanjuju, i to za oko hiljadu hektara godišnje. Istraživali smo zbog čega i da li bi situaciju mogle da preokrenu subvencije koje će država davati od 3. maja

Organskom poljoprivredom bavi se više od 15 godina. Iako je hrana bez hemijskih sredstava i tri puta skuplja od konvencionalne, Mija Radivojević kaže da je računica sve tanja – cene se za razliku od troškova nisu menjale već pet godina.

- Kada sam počinjao, pijačnina, sertifikcija i sve to iznosilo je oko 1.500, 1.600 evra. Danas to sve iznosi skoro 8.000 evra. Već smo se nekih stvari u sertifikaciji odrekli a onda najgore je što se moramo odreći proširenja proizvodnje - kaže organski poljoprivrednik iz Barajeva Miodrag Radivojević.

I dok broj hektara pod organskom proizvodnjom opada, raste broj poljoprivrednika koji se time bave. Razlog je grupni sertifikat gde troškove dozvola snosi organizator proizvodnje.

Foto: Telegraf

- Oni su vezani za njih, oni ih snabdevaju inputima, a preuzimaju svu robu koju oni proizvedu. Znači to je jedan ugovoreni odnos koji je jako dobar za male proizvođače - objašnjava Snežana Oljača sa Poljoprivrednog fakulteta.

Dobar jeste, ali ne i najbolji. Proizvođači imaju manji rizik, ali i manju zaradu nego da sami prodaju svoju robu. Tada bi je bilo više i za domaće kupce.

- Sve organsko voće koje se proizvede u Srbiji ode sve u izvoz to je nešto što nije dobro, ali to je posledica te grupne sertifikacije zato što organizator proizvodnje radi za izvoz - napominje profesorka Oljača.

Iako raste izvoz, raste i uvoz organske hrane i to prerađene, poput muslija i keksa.

Foto: Printskrin/Random Vidz

POMOĆ DRŽAVE

Organskim kao i konvencionalnim proizvođačima koji ulože u preradu, država vraća 50 odsto uloženog.

Drugu polovinu, ako nemaju sopstvena sredstva moraju da obezbede preko banaka koje nemaju posebnu ponudu za organske proizvođače. Pomoć koju im pojedine banke daju tretiraju kao društvenu odgovornost.

- To su ljudi koji su izuzetno odgovorni, koji svoje obaveze shvataju jako odgovorno i u odnosu sa bankom i generalno u odnosu sa društvom imaju pristup od koga bi svi mogli nešto da naučimo. Izabrali su teži put i samim tim imaju mnogo veću vrednost i opravdano traže mnogo više pažnje i zaslužuju mnogo više pažnje nego što generalno dobijaju - kaže predsednik izvršnog odbora NLB banke Branko Greganović.

Zbog svega toga mnogo se očekuje od državnih subvencija za koje će proizvođači organske hrane moći da konkurišu od 3. maja. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su podsticaji za takvu biljnu proizvodnju 120 odsto veći nego za konvencionalnu, a u stočarstvu 40 odsto.

VIDEO: Kako da jedete koliko želite bez ikakve griže savesti i brige o gojenju

(Telegraf.rs/RTS)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Boki

    22. mart 2019 | 16:13

    Konkurencija je doprinela manjoj zaradi, ali je ona i dalje velika, bez obzira što proizvođači, po običaju, kukaju.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA