8 od 10 građana Srbije neće u NATO, a to je i poruka državnog vrha: Kakva je saradnja sa Alijansom 20 godina posle bombardovanja?

Gde se Republika Srbija nalazi u odnosu na NATO snage posle dve decenije od bombardovanja i šta pokazuje realna slika o zajedničkoj saradnji na terenu

  • 74

Rezultati najnovijeg istraživanja javnog mnjenja Srbije Instituta za evropske poslove, povodom 20. godišnjice NATO bombardovanja, pokazao je da 79 odsto, odnosno osam od deset ljudi ne podržava članstvo u Alijansi, što se poklapa i sa stavom državnog vrha. Zato se kao logično i legitimno pitanje nameće ono o tome gde se Republika Srbija nalazi u odnosu na NATO snage posle dve decenije od njihovih vazdušnih napada na nas i šta pokazuje realna slika o zajedničkoj saradnji na terenu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče je u Nišu, na obeležavanju 20. godina NATO agresije, još jednom ponovio svoj dobro poznat stav prema ovoj vojnoj alijansi "da Srbija ne želi u NATO i da je vojna neutralnost naš prirodni izbor".

- Hoćemo da budemo svoj na svome i ništa više, nikome ne pretimo ali Srbija je danas desetostruko jača nego 1999. i dvadesetostruko jača nego 2008. godine - izjavio je on. Mišljenje je poneo sa sobom i u Rusiju prilikom poslednje posete predsedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, koga je takođe uveravao da "Srbija nema nikakve aspiracije, nikakve težnje i nikakve želje da bude deo NATO". 

Vučić je tom prilikom slikovito opisao da Srbija želi da ljuborno čuva svoju vojnu neutralnost.

Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

- I upravo zato i radimo na snaženju naše armije kako bismo mogli da preveniramo svaki mogući napad i agresiju na našu zemlju - rekao je šef države.

Ministar odbrane Aleksandar Vulin je takođe naglasio da Srbija neće postati član NATO saveza dok je Aleksandar Vučić predsednik države i vrhovni komandant vojske.

On nije hrabar zato što su ga ponele emocije. On je takav i to govori svuda u svetu. To govori u lice NATO paktu, u sedištu NATO pakta govori da Srbija neće biti član NATO saveza, koliko god da su moćni i jaki - razložio je ministar vojni.

Ipak, to što se u javnosti ponavlja da nikada nećemo zaboraviti ili oprostiti vazdušne napade, sirene za uzbunu, civilne žrtve i pustoš koja je potom ostala, ne znači i da nismo spremni na saradnju. Jer, ne samo da smo prošle godine bili domaćin najveće vežbe pružanja pomoći u vanrednim situacijama Alijanse sa 40 zemalja učesnica, već smo i dostigli najveći mogući stepen saradnje koju jedna nečlanica može da ima.

Zapravo, podaci o broju vojnih vežbi potvrđuje opšte poznato mesto da imamo mnogo veći broj aktivnosti, koje na bilateralnom nivou i nivou saveza ostvarujemo sa NATO-om  nego sa Rusijom.

I dok su se zemlje regiona, tačnije Severna Makedonija, Crna Gora, Albanija, kroz misiju KFOR i Kosovo i Metohija, a u budućnosti možda i Bosna i Hercegovina, opredelile za članstvo u NATO zajednicu, Srbija i dalje odoleva. Iz NATO poručuju da ih to preterano ne zanima, jer su naši odnosi nikad bolji, te da nas niko na silu ne gura u Alijansu.

Predsednik Atlantskog saveta Srbije Vladan Živulović, takođe je mišljenja da NATO nema interes da nas primora u članstvo, ali da smo svakako okruženi članicama.

- Ulaskom Crne Gore i Makedonije ostajemo samo mi u regionu, tako da će NATO od Srbije napraviti neku vrstu "sanitarnog koridora". Njima je bio bitan Jadran, da uđe Crna Gora, a sada i Makedonija. BiH je sledeći korak, tu se završava priča, a nas će potpuno izolovati i biti nezainteresovani - objasnio je Živulović za Telegraf ranije.

Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da zvaničnici iz NATO uveravaju da je takva situacija održiva.

Printskrin: Telegraf

- Međutim, postoji jedna struja razmišljanja koja kaže da će kasnije isplivati zahtev za punopravno članstvo u NATO, ali iz Alijanse kažu da je to pitanje opredeljenje zemlje, koja želi da bude članica ili ne - rekao je on nedavno za Telegraf.

Toj tezi ide u prilog odnos NATO sa vojno neutralnim državama, Austrijom, Švajcarskom, Finskom i Švedskom, sa kojima takođe sarađuju.

Foto: Tanjug/Filip Krainčanić

Partnerstvo se tada na primeru Srbije vidi kroz praktične aktivnosti, programima naučnog partnerstva (od robotike do razvoja biogoriva), uništavanja velike količine mina, zastarele municije i lakog naoružanja, finansiranja obuke hiljada bivših pripadnika srpskih vojnih snaga za otvaranje malih preduzeća, civilnih vežbi, tehničke pomoći, poboljšanje dijaloga i razmenu znanja, sprovođenja javne diplomatije, informisanja javnosti o tome šta je je NATO i šta tačno radi na terenu.

Foto: Telegraf

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • mixi

    25. mart 2019 | 22:17

    Ne smemo se zarobiti u NATO paktu kao mnogi. Najbolje je da sami delujemo i radimo, sposbni smo da sami sebe branimo, a i ne želimo da šaljemo srpske vojnike u NATO.

  • Cika Velja

    25. mart 2019 | 21:11

    Idem na kafu i pricu kod komsije koji nam je ubijao decu,a i opet bi??? Jel treba jos da im se objasnjava???

  • Buk M2

    25. mart 2019 | 22:04

    Moze ako uz clanstvo dobijamo i odresene ruke da se obracunamo sa sipcima sa Kosova i iz Albanije.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA