U Prištini slave etničko čišćenje 300 srpskih naselja! Sa tribine u Beogradu poručeno: Srpska truba će se čuti sa Kosova

Ni posle 20 godina niko nije odgovarao što u Prištini, Prizrenu, Ðakovici, Gnjilanu, Uroševcu i drugim mestima danas nema Srba

  • 6

Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Ðurić izjavio je danas da je srpski narod na KiM "stradalni narod" i ukazao na to da ni 20 godina od završetka NATO agresije nisu kažnjeni počinioci zločina nad Srbima i svima onima koji nisu pristajali na teror OVK.

Ðurić je na tribini "20 godina od egzodusa Srba sa Kosova i Metohije" u Beogradu rekao da na godišnjicu terora, zločina, satiranja i progona Srba, u Prištini slave što su proterali 56 odsto nealbanskog stanovništva sa KiM i etnički očistili više od 300 srpskih naselja.

20 godina egzodusa Srba sa Kosova i Metohije Ðurić na tribini "20 godina od egzodusa Srba sa Kosova i Metohije" - Foto: Tanjug/Filip Krainčanić

Podsetio je da za to ni posle 20 godina niko nije odgovarao, kao i da su vodeći komadanti OVK odgovorni što u Prištini, Prizrenu, Ðakovici, Gnjilanu, Uroševcu i drugim mestima danas nema Srba.

- Oni sede na najodgovornijim mestima u privremenim prištinskim institucijama i dobijaju tapšanja po ramenu od strane predstavnika zemalja koje su pre 20 godina izvršile agresiju na našu zemlju - rekao je Ðurić.

Ocenio je da je današnji skup, na kojem su govorili prognani Srbi sa KiM i članovi porodica nestalih i kidnapovanih u južnoj pokrajini, pravi kontrast na, kako je rekao, ciničan i ružan "bal vampira" koji u Prištini priređuju Vesli Klark, Bil Klinton i Medlin Olbrajt.

20 godina egzodusa Srba sa Kosova i Metohije Đurić - Foto: Tanjug/Filip Krainčanić

Ðurić je naglasio da je važno da zajednički negujemo kulturu sećanja i da se za narode koji imaju dugo istorijsko sećanje kaže da bitke i utakmice, koje su u jednoj istorijskoj epohi delovale izgubljeno, mogu da se napornim trudom i izlaganjem preokrenu u drugim istorijskim epohama.

Današnji skup Ðurić vidi i kao opomenu budućim naraštajima na to zašto smo i pre 20 godina vodili borbu za srpski narod na KiM i srpsku državu.

Kako je rekao, negujući to sećanje možemo da zasadimo i čuvamo seme koje će nam pomoći da u budućim vremenima ispravimo određene istorijske nepravde.

- Za to nam želje i srca neće nedostajati niti će nam manjkati energije, volje i odlučnosti da se u narednom periodu zajednički borimo za opstanak Srba na KiM - poručio je Ðurić.

20 godina egzodusa Srba sa Kosova i Metohije Učesnici tribine - Foto: Tanjug/Filip Krainčanić

Na tribini "20 godina od egzodusa Srba sa KiM", koju je organizovalo Udruženje Srba Kosova i Metohije, govorili su i istoričar Predrag Marković, novinar lista Jedinstvo Svetozar Vlahovii članovi porodica kidnapovanih i nestalih Srba sa KiM.

Istoričar Predrag Marković izjavio je da je u istoriji bilo još trenutaka kad su Srbi napuštali Kosovo, pa se 1912. godine "opet čula srpska truba sa Kosova", a nečemu sličnom treba se nadati i u budućnosti.

- Ako budemo stabilna i snažna zemlja, kao 1912. godine, možemo da se nadamo da će se opet čuti srpska truba sa Kosova. Eto, tome se nadam - rekao je Marković.

Govoreći o prethodne dve decenije, Marković je ukazao da su kosovski Albanci prognali ne samo žive, nego i mrtve Srbe, jer nema srpskog groblja koje nije oskrnavljeno.

- Oni su gori za srpske grobove nego što su Nemci u Drugom svetskom ratu bili za jevrejske. Pitao bih njihove zapadbe sponzore zašto im smetaju mrtvi Srbi - rekao je on.

Marković je dodao da ga brine što se, kad je Kosovo u pitanju, dešavala izdaja, za koju nije kriv samo Josip Broz Tito, nego i komunistička vođstva Srbije, a posebno Crne Gore, koji su "Albaniji obećali Kosovo", a kada je Dobrica Ćosić na to upozorio 1968 godine, bio je napadnut.

- Druga vrsta izdaje je da se danas olako razmećemo patriotizmom, a to je ideja da ne pristajemo na kompromis, uglavnom od ljudi koji žive na Terazijama. Lako je tuđom decom braniti Kosovo - zaključio je on.

(Telegraf.rs/Tanjug/Fonet)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA