≫ 

Brisel žuri, ali ne daje odgovore o KiM: Nudi li EU sporazum o dve Nemačke?

Brisel požuruje postizanje obavezujućeg ugovora Beograda sa Prištinom, iako ne otkriva šta on znači. Model po kojem Srbija ne bi dejure morala da prizna Kosovo izneo Išinger 2007

  • 6
kosovo srbija mapa karta Foto: Shutterstock

Otkako je Pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine prvi put javno pomenut 2012. godine, do danas niko nije razlučio šta bi sve trebalo da podrazumeva, ali je on u međuvremenu postao i formalni uslov da bi se Srbija učlanila u Evropsku uniju, pišu Novosti.

- Bez rešavanja kosovskog čvora Srbija neće ući u EU, i to je jasan uslov - podsetio je i predsednik Aleksandar Vučić.

On je pre nekoliko dana rekao i da očekuje da nam neko kaže kako se vidi sporazum o normalizaciji i da li se pod tim podrazumeva priznavanje Kosova ili ne, i, u slučaju da se on podrazumeva, "kako to misle da izvedu".

Odgovore na ova pitanja evropski zvaničnici zasad ne nude, osim što požuruju da se do sveobuhvatnog sporazuma dođe, kao što su to nedavno u svom pismu poručili ministri spoljnih poslova Nemačke i Francuske Hajko Mas i Žan-Iv le Drijan, ocenivši da je "krajnje vreme za obnovu dijaloga Beograda i Prištine".

Srbija, Kosovo, zastave Foto ilustracija: Shutterstock

Šef diplomatije EU Đuzep Borelj je, potom, nagovestio neke smernice rekavši da "postignuti sporazum mora biti prihvatljiv i za međunarodnu zajednicu", kao i da Beograd i Priština treba da se dogovore oko rešenja, ali da pritom "ne mogu imati odrešene ruke da se dogovori šta god se želi". Jasno je da se tu misli na pitanje granica, za koje Borelj kaže da je osetljivo, uz upozorenje da će svaki dogovor imati kolateralni efekat na region.

Ipak, pitanje priznavanja ili davanja stolice Kosovu u Ujedinjenim nacijama, u ovom momentu se otvoreno ne nalaže Beogradu.

Politički analitičar Dragomir Anđelković, međutim, nema dilemu da se od Beograda očekuje da Kosovo tretira kao nezavisnu državu.

- To je priznavanje defakto, a ne dejure, odnosno onako kao što se Zapadna Nemačka odnosila prema Istočnoj Nemačkoj u periodu dok nisu imali diplomatske odnose. To podrazumeva da priznamo sva dokumenta Kosova i da ne osporavamo njegov ulazak u međunarodne institucije, što onda znači i u Ujedinjene nacije - kaže Anđelković za Novosti.

Kapitulacija 

On podseća da su Nemci taj model vrlo jasno predstavili još 2007. godine, što je za Srbiju apsolutno neprihvatljivo:

- Mi svoju secesionističku pokrajinu ne možemo da tretiramo kao državu, čak i bez priznavanja. Prihvatanje Išingerovog modela u sadašnjim kosovskim granicama bi bila naša potpuna kapitulacija. Srbija mora da zauzme stav da je to neprihvatljivo i da niko nema iluzija da ćemo na to pristati.

O tome, u kom momentu će se Beogradu jasno reći šta se od njega očekuje, Anđelković kaže da se od 2007, kada je ova ideja izneta, ništa nije promenilo nabolje, da je ona aktuelna i da se srpskoj strani prezentuje na neformalni način, iako se ne imenuje Išingerovim modelom.

U pregovorima koje je vodila posrednička "trojka" Kontakt grupe 2007. Išinger je predložio model "dve Nemačke" koji bi podrazumevao potpisivanje međudržavnog sporazuma na osnovu kojeg bi se utvrđivali međusobni odnosi bez pominjanja priznavanja. Taj plan su odbacili tadašnja vlada i Skupština.

JOKSIMOVIC GODFRI USAID SPORAZUM Foto: Tanjug/Andrija Vukelić

Takse da padnu 

Šef diplomatije Ivica Dačić i ambasador SAD u Beogradu Entoni Godfri izrazili su na sastanku razočaranje odlukom Prištine u vezi sa uvozom robe iz centralne Srbije. Kako je saopštio MSP, američki ambasador očekuje da će uskoro biti ukinute sve restrikcije, a dijalog nastavljen. Na sastanku je bilo reči i o situaciji sa Crnom Gorom i o izborima. Godfri je rekao da veruje da će Srbija i Crna Gora dijalogom rešiti sva pitanja.

Štampa nije stigla na sever 

U srpskim sredinama na severu Kosova i Metohije ima dovoljno prehrambene robe uprkos odluci vlade u Prištini da zabrani ulazak proizvoda iz centralne Srbije na kojima nema oznake "Republika Kosovo". Radnje su uglavnom dobro snabdevene jer su trgovci imali zalihe odranije. Međutim, nema dnevne štampe iz Beograda. Hleb se uglavnom proizvodi na severu Kosova, u Leposaviću i Zubinom Potoku, pa nema nestašice.

Video: Svi misle da imaju pravo da govore o rešenju KiM: Vučić na međunarodnoj konferenciji

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Max

    2. jun 2020 | 11:01

    Necu u EU.

  • Mihailović

    2. jun 2020 | 09:56

    Pa nemačka je obučavala teroriste na Kosovu i posredno naoružavali,to je politika bila i Hitlera na Kosovu,i sada su neki teroristi u nemačkoj pod njihovom zaštitom,kao onaj šta je digao autobus u vazduh...šta Hitler nije završio sada želi ova nemačka, kažnjava Srbe za svoj poraz u dva svetska rata,i kod njih postoji "duboka država"

  • nikolas

    2. jun 2020 | 10:39

    BRISEL I NATO STVARAJU VELIKU ALBANIJU !!!!!!!! STOP VELIKOJ ALBANIJI !!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA