≫ 

Povlačenje Kfora i Unmika sa KiM - probni balon, "prazna priča" ili nova pretnja po mir u regionu?

Povlačenje mirovne misije sa prostora koje je pod međunarodnim protektoratom značilo bi kršenje rezolucije 1244, objašnjavaju poznavaoci političkih prilika na Balkanu

  • 51
Vojnici KFORa, Kosovo Foto: Profimedia/AFP

Jedna od velikih sila uskoro će tražiti povlačenje Kfora i Unmika sa KiM. To bila katastrofa za sve nas - rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić i najavio da će ovo zabrinjavajuće saznanje biti tema razgovara sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom sa kojim bi trebalo da se satene u Briselu u ponedeljak.

I u ranijim izjavama, predsednik je najavljivao da Srbija očekuje pojačane pritiske sa strane u vezi sa kosovskim pitanjem, a inicijativa za povlačenje međunarodnih misija sa KiM svakako spada u jedan od načina, smatraju poznavaoci političkih prilika u regionu.

Ipak, iako postoji razlog za zabrinutost, sama procedura eventualnog povlačenja trupa nije jednostavna. Povlačenje mirovne misije sa prostora koje je pod međunarodnim protektoratom značilo bi kršenje rezolucije 1244, a morala bi da uključi Ujedinjene nacije.

Ali, krenimo redom...

Kakva je procedura za povlačenje stranih trupa sa KiM?

Kada su 9. juna 1999. godine stavljeni potpisi na Kumanovski sporazum, pored prekida NATO agresije na tadašnju SR Jugoslaviju, jedna od ključnih odredbi podrazumevala je povlačenje VJ i policije Republike Srbije sa prostora Kosova i Metohije.

Dan kasnije usvojena je Rezolucija Saveta bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija 1244, kojom je odobreno međunarodno vojno i civilno prisustvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji i uspostavljanje Privremene administrativne misija OUN na Kosovu (UNMIK).

Kosovo Orthodox Monastery, KFOR manstiri Kosovo Jedna od velikih sila uskoro će tražiti povlačenje Kfora i Unmika sa KiM. To bila katastrofa za sve nas - rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić-Foto: Tanjug/AP/KFOR Press Office

U isto vreme počeo je ulazak snaga Kfora na teritoriju KiM.

Celokupan tekst Sporazuma danas je moguće pročitati na sajtu Vlade Srbije. Neke od odredbi bile su obavezujuće za obe strane, čin potpisivanja bio je uvod u uspostavljane vlasti UN na teritoriji AP KiM na osnovu rezolucije 1244, što je bio uvod u pogrom 300.000 Srba i drugih nealbanaca sa prostora KiM.

S obzirom da su obe međunarodne misije na KiM, i UNMIK i Kfor ustanovljene odlukom UN, njihovo eventualno povlačenje moralo bi da prođe istu proceduru.

- To nije previše realno imajući u vidu da bi se tome usprotivile Kina i Rusija, kao stalne članice Saveta bezbednosti. Ali to znaju i inicijatori ove odluke i ukoliko zaista budu pokrenuli ovu proceduru to će značiti da žele da demonstriraju pritisak na Srbiju na otvoren, neskriven način - izjavio je za Telegraf.rs direktor Međunarodnnog instituta za bezbednost Orhan Dragaš.

Orhan Dragaš Direktor Međunarodnnog instituta za bezbednost Orhan Dragaš-Foto: Privatna arhiva

Sa njim je saglasan i bivši diplomata, Zoran Milivojević, koji ovaj čin smatra kršenjem Rezolucije 1244, koja jasno određuje prisustvo mirovne misije na prostoru koje je pod međunarodnim protektoratom.

- Na radnoj večeri u Briselu centralna tema biće stanje u regionu i pokušaj EU da podigne dinamiku angažovanja radi ostvarenja strateških ciljeva i osnaživanja sopstvenog kredibiliteta, posebno kada su u pitanju interesi zapada u regionu u odnosu Rusiju i Kinu - kaže Milivojević za Kosovo onlajn.

Pitanje povlačenja Kfora sa Kosova u ovom trenutku taktički potez i probni balon, smatraju stručnjaci, ali ipak jedan u nizu pokušaja da se nastavak dijaloga odugovlači i to na inicijativu Prištine. Ideja, od koga kog da je potekla, ne predstavlja ništa dobro za Srbe koji žive na KiM, niti pomaže nastavku dijaloga u miru i stabilnom okruženju.

Ni predstavnici privremenih institucija u Prištini ne žure sa povratkom za pregovarački sto, a potezi pojedinaca više puta su stavljali do znanja da nisu spremni za kompromisna rešenja, od kojih Beograda ne odustaje.

Tokom predizborne kampanje, ali i nakon pobede, premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti jasno je stavio do znanja da mu dijalog nije u vrhu prioriteta i da je više za teme suočavanja s prošlošću nego za neke druge.

Albin Kurti, Aljbin Kurti, Josep Borrell, Džozep Borel Tokom predizborne kampanje, ali i nakon pobede, premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti jasno je stavio do znanja da mu dijalog nije u vrhu prioriteta i da je više za teme suočavanja s prošlošću nego za neke druge-Foto: Tanjug/AP

Izneo je četiri principa na osnovu kojih bi Priština trebalo da vodi dijalog, uz pomoć EU i odbacio potrebu da se razgovara o formiranju Zajednice srpskih opština.

- Beograd je od početka konstruktivan u pregovorima i nikad nije povukao nijedan jednostrani potez koji bi ugrozio dolazak do rešenja. Naprotiv, to uvek radi Priština koja u suštini ne želi da se dođe do sporazuma i ako neko zaista zaslužuje da bude pod pritiskom, onda je to vlada u Prištini - rekao je Dragaš i naglasio da je zbog zoha ova inicijativa o povlačenju stranih trupa sa KiM iz tog razloga još manje jasna.

Šta bi povlačenje Unmika i Kfora donelo Srbima na KiM?

UNMIK, odnosno, Privremena civilna administracija Misije Ujedinjenih nacija (UN) na Kosovu uspostavljena je 2000. godine, nakon vazdušnih napada snaga NATO na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju. Raspoređen je na osnovu Rezolucije 1244, koju je Savet bezbednosti UN izglasao u junu 1999. godine, a koja je i dalje na snazi.

Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, 2008. godine, UNMIK je najveći broj svojih zaduženja predao Misiji Evropske unije (EU) za vladavinu prava na Kosovu (EULEX).

Video: U ovoj bazi su smešteni vojnici koji štite Dečane: Telegraf u poseti Vilađo Italia

Međunarodne mirovne snage pod vođstvom NATO saveza, odnosno, KFOR, na KiM su raspoređene takođe u junu 1999. godine, nakon povlačenja srpskih snaga sa Kosova, a cilj je bio stvaranje bezbednosti u južnoj srpskoj pokrajini nakon okončanja sukoba. Osnov za raspoređivanje mirovnih snaga NATO je takođe Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN.

Eventualno povlačenje Unmika, a pogotovo Kfora, donelo bi ogroman rizik za sve Srbe na Kosovu i Metohiji, smatra Dragaš, koji nam je naglasio da bi Srbi u južnoj srpskoj pokrajini praktično ostali bez jedine zaštite od samovolje vlade u Prištini.

- Nema sumnje da bi njihov ostanak bio ugrožen kao nikad u poslednjih 20 godina. Moramo da se podsetimo da su pripadnici Kfora jedini stali u odbranu kosovskih Srba tokom pogroma 2004. godine i da bi žrtve i progoni bili neuporedivo veći da je izostala njihova reakcija. Takođe, Kfor je i brana za bilo kakvu jednostranu akciju bezbednosnih službi Prištine protiv Srba, jer je za tako nešto potrebna saglasnost ove misije - objasnio je Dragaš.

Test za međunarodnu zajednicu

Nastavak dijaloga, ali i opšta situacija na Kosovu i Metohiji, predstavlja svojevrsni test za međunarodnu zajednicu.

CRNA GORA SITUACIJA MILIVOJEVIĆ ZORAN MILIVOJEVIĆ Bivši diplomata Zoran Milivojević-Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

- Odgovornost za nastavak dijaloga nije na Srbiji nego na međunarodnoj zajednici i to će biti test, naročito one njene članice koje su podržale nezavinost Kosova. Nastavak dijaloga treba očekivati u junu, ako se za to stvore uslovi – pre svega kroz implementaciju ranijih dogovora, nastavak rešavanja ranije započetih pitanja nestalih, imovine, osnivanje Zajednice srpskih opština i svega što je dogovoreno Briselskim sporazumom - objasnio je Zoran Milivojević i da veruje kako nastavak procesa dijaloga zavisi skoro isključivo od Vašingtona koji može da izvrši pritisak na prištinske vlasti.

U Briselu će se 18. maja održati radna večera lidera Zapadnog Balkana, na kojoj će Srbiju predstavljati predsednica Vlade Ana Brnabić.

Bivši diplomata ne očekuje da će na radnoj večeri lidera Zapadnog Balkana biti reči o dijalogu Beograda i Prištine i navodi da odbijanje Aljbina Kurtija pozivu na razgovore 11. maja koji je uputio Žozep Borelj ukazuje na autoritarnost i radikalne stavove kosovskog premijera.

- Kurti se ponaša autoritarno i ima radikalne stavove, dok Evropska unija pokazuje da nema mehanizme, političku volju ni mogućnost da adekvatno reaguje na prištinske vlasti. Platforma koju je usvojila Priština ne ostavlja prostora za dijalog i na nju Srbija ne može da pristane. Takođe zapadne sile ne ostvaruju pritisak na prištinske vlasti da promene prilaz dijalogu koji ne može da se vrati na nulu, nego da se nastavi tamo gde je stao kroz ispunjenje svega što je dogovoreno - kaže Milivojević.

Video: Vučić: Jedna velika sila traži povlačenje Kfora i Unmika sa KiM

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Gogi

    13. maj 2021 | 15:42

    Vratite vojsku i policiju pa neka se oni povuku i ovako nemaju pošten odnos prema Srbima.

  • Cika Velja

    13. maj 2021 | 15:42

    Jedna se vojska povuce...druga dodje?

  • nikolas

    13. maj 2021 | 16:07

    SPAS JE U SRPSKOJ I RUSKOJ VOJSCI KOJA MOZE DA ODRZI MIR NA SRPSKOJ SVETOJ ZEMLJI KOSOVU I METOHIJI POSLE ODLASKA NATO OKUPATORA !!! PO REZOLUCIJU 1244 SRPSKA VOJSKA I POLICIJA IMAJU PRAVO NA POVRATAK I NERAZUMEM CEMU STRAH NASIH POLITICARA SEM AKO NE ZELE U NATO ALIJANSU !!!!!!!! NATO NEMOZE 100 GODINA DA BUDE OKUPATOR !!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA