≫ 

Borba srpskih svinja, Moravke, mangulice i "bele": Koja je najukusnija, koja najzdravija, a koja najjeftinija?

Mast mangulice po kvalitetu može da se poredi i sa maslinovim uljem

  • 7

Nikada pre nije bila ovako raznovrsna ponuda u izboru svinjskog mesa jer se moravka i mangulica, skoro zaboravljene sorte, sve više uzgajaju. Ipak, nisu u ponudi većine mesara. Moravka je "najslađa", mangulica najzdravija, a bela svinja jeftinija od prve dve.

Telegraf istražuje i proba - koje svinjsko meso je najukusnije, koje najzdravije i gde se može pazariti.

MANGULICE

Oni koji uzgajaju mangulice kažu da ove svinje jedu samo zdravu hranu, a prase se po šljivarima i šumama. Kukuruz prskan protiv buba neće ni da omirišu.

- Prase koje tek što je izašlo iz majke, staje odmah na noge i počinje da rije zemlju, traži neku hranu. Ove svinje obožavaju da riju, traže korenje, gliste, puževe i od takve hrane im je valjda i meso tako lepo. Tovim ih do 100 kila, jer su ovo svinje koje su sa 50 kila masne - rekao je penzioner Zoran Tomić iz okoline Kragujevca.

Mangulica ima najzdraviju mast, Foto: Telegraf

Meso mangulica sadrži visok procenat stearinske kiseline, koja utiče na povećanje HDL, "dobrog" holesterola. Izuzetan je izvor vitamina B, posebno tiamina, vitamina B6 i B12. Meso ove svinje ima 75 odsto manje štetnog holesterola nego bela svinja, a upola manje od junetine i piletine. Izuzetnog je ukusa, mirisnije je i topi se u ustima. Njena mast po kvalitetu može da se poredi i sa maslinovim uljem.

Mangulice se tove do 100 kila, Foto: Telegraf

Mesa mangulice nema u većini mesara, ali ga proizvođači prodaju "na kućnom pragu" na mnogo registrovanih domaćinstava u celoj Srbiji. Oni se oglašavaju putem interneta. Prodaju i mast, šunke i kobasice, ali je najbitnije prvo proveriti da li su registrovani za ovakvu prodaju zbog zdravstvene ispravnosti proizvoda.

MORAVKE

Reč je o skoro zaboravljenoj, autohtonoj sorti. Tri puta su isplativije od drugih i tri puta brže napreduju u odnosu na mangulice i takozvane bele svinje, tvrdi kragujevački proizvođač Milutin Živanović iz sela Sabanta.

Moravka, Foto: Telegraf

- Čovek je ogradio 40 hektara zemlje i tu uzgaja moravke. Kada mi je rekao da izvozi kulen od njihovog mesa za 25 evra po kilogramu, odlučio sam se za ove svinje. Jedva sam ga ubedio da mi proda dve krmače, a onda sam po celoj Srbiji tragao da bih kupio još nekoliko primeraka. Ovih svinja em nema, em ko ima dobre neće da ih proda - objašnjava Živanović.

Kaže da kod nas malo stočara gaji ovu rasu jer su mnogi podlegli neproverenim pričama da moravka sporo raste i da je masna.

- Kada odsečete parče mesa i ispržite ga, ono se u šerpi ne smanjuje, već ostaje iste veličine jer ove svinje jedu travu, detelinu, kukuruz, bundeve. Koncentrat i da im date, neće ga jesti. Zbog toga im je meso neverovatnog ukusa, to mora da se proba- priča Živanović.

Moravke jedu travu, deteline i kukuruz, Foto: Telegraf

Meso moravke je "slatko" i miriše onako kako se svinjskog mesa sećaju oni stariji od 40, koji su nešto ovakvo poslednji put jeli sa 10 godina.

Živanović kaže da je zadovoljan prodajom svinja, a kupci dolaze po preporukama "od usta do usta". U ponudi mesara nema moravke, a može se pazariti skoro isključivo od poljoprivrednika na selu. Oni najčešće prodaju prasad i svinje, ređe meso i mast.

"BELE" SVINJE

Bele svinje su mesnatije nego mangulice i moravke. Jeftinije su, jer mangulici treba do dve godine dok ne stasa za klanje, a belim svinjama tek šest meseci. I bele svinje se mogu svakojako čuvati, na koncentratu i da ne vide nebo van hala gde žive ili čuvati uz prirodnu ishranu. Meso prvih najčešće kupujemo, a meso drugih se može naći u malim lokalnim mesarama ili direktno od poljoprivrednika.

Uzgajivač Slobodan Marković smatra da nema svinje dok prase život ne počne u šljivaru.

Bele svinje najbrže stasaju, Foto: Telegraf

- Krmača se tamo oprasi i prasad počne da živi u voćnjaku. Tamo sama rije zemlju, nalazi minerale, pase, jede lišće, unosi u organizam vitamine. U šljivaru je tle svakako toplije od izbetoniranog obora. Takva prasad imaju i jači imunitet kasnije, pa vam veterinar i ne treba, nema lekova, hemikalija. Posle oko 50 dana od rođenja, prasad prelazi u obor i tada ih hranimo koncentratom i to našim, domaćim. On se sastoji od kukuruza, ječma, pšenice, soje...Većinu toga sami smo uzgajali na našim njivama- objašnjava Marković.

Radosav Savić iz šumadijskog sela Bare kaže da svinje hrani koncetratom, ali i dulecima, svežom travom, i voćem.

Od ishrane svinje zavisi i njen ukus, Foto: Telegraf

- Koncetrat daje masu, a duleci i trava meso čine ukusnijim. Takvo meso ne može da se poredi sa onim iz prodavnice. Kada sve saberem što sam kupio dok sam hranio svinju i uporedim sa cenom mesa u prodavnici, oko 50.000 dinara je ušteda. Imamo oko 80 kilograma mesa, plus mast- kaže ovaj domaćin.

Meso takozvane bele svinje ne spada u zdrava mesa, ali i ona se može hraniti zdravo i nezdravo, od čega zavisi i ukus i to kako utiče na zdravlje čoveka. Jedan od najčuvenijih kragujevačkih vlasnika pečenjara kaže da toliku posetu ima jer meso kupuje samo od onih koji prasad gaje kao za sebe.

VIDEO: Najezda prasića na Beograd

(Marija Raca)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • DARKO 100%

    11. januar 2019 | 18:39

    Najzdravija je ona red slanine red mesa🐷

  • Дарко

    11. januar 2019 | 20:51

    Дајте мало адреса, бр. тел. тих пољопривредника који узгајају мангулице и моравке.

  • vulkanizer

    11. januar 2019 | 20:30

    Shvatam lanac ishrane al zao mi je ovih bespomocnih zivotinja

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA