≫ 

Ako na ovim mestima kupujete suvomesnate proizvode, smesta prestanite, jer je meso možda zaraženo afričkom kugom

Ljudi kupuju - ne pitaju odakle je. Samo da je jeftinije, kažu prodavci na pijacama

  • 33

Veterinarski inspektori pojačali su nadzor nad prometom hrane iz zemalja zahvaćenih afričkom kugom svinja u skladu sa naredbom Ministarstva poljoprivrede o sprečavanju i suzbijanju ove bolesti.

Kako saznaje "Blic", najveća opasnost preti od švercovanih mesnih prerađevina iz Mađarske i Rumunije koje se prodaju najviše u pograničnim delovima zemlje, oko pijaca, na improvizovanim tezgama, vašarima... Sve to važi za ilegalno uvezenu robu, koja se može kupiti i širom Srbije. Najviše se prodaju kobasice, šunke, slanine, razne salame i druge mesne prerađevine. Međutim, čak ni preventivne mere koje su na snazi kako bi se suzbilo širenje afričke kuge nisu obeshrabrile sve trgovce da prodaju ove namirnice.

- Jedan poznanik je izneo nešto hrane na tezgu ispred pijace u nadi da će je se rešiti dok je još u roku trajanja. Ljudi kupuju - ne pitaju odakle je. Samo da je jeftinije. Međutim, kada je došla inspekcija džaba su mu bila sva opravdanja. Te da je robu nabavio pre zabrane, te da je kupio u Srbiji ali je preprodaje. Ništa mu nije pomoglo i platio je debelu kaznu. Ja s tim ne želim da se igram i zato sam prestao da prodajem mesne prerađevine - priča nam jedan od trgovaca sa novosadske Futoške pijace.

Nadležni iz Uprave za veterinu kažu za "Blic" da veterinarski inspektori preduzimaju sve neophodne mere. Te mere sprovode i drugi nadležni državni organi, kao što su Uprava Carina, MUP i druge inspekcije Ministarstva poljoprivrede.

Švercovane mesne prerađevine iz okolnih zemalja sumnjive, Foto: Pixabay

- Veterinarska inspekcija vrši pojačani nadzor na svim mestima gde ima prometa hrane životinjskog porekla, kako na odobrenim mestima tako i na mestima na kojima se može očekivati da se takva hrana nelegalno stavlja u promet - kažu u Upravi za veterinu.

S druge strane, veterinarske organizacije u Republici Srbiji intenzivno rade na edukaciji vlasnika, odnosno držalaca svinja, kako bi se nivo biosigurnosti na farmama i gazdinstvima sa svinjama podigao na što viši nivo i na taj način sprečio rizik od pojave bolesti kod domaćih svinja.

U lovištima se u proteklih godinu dana vrši aktivan i pasivan nadzor nad populacijom divljih svinja i svaka uginula divlja svinja se podvrgava dijagnostičkom ispitivanju na prisustvo uzročnika afričke kuge svinja.

Podsetimo, Afrička kuga krenula je sa severoistoka Evrope. Pojavila se u Litvaniji, Letoniji, Poljskoj, Češkoj, Belgiji, Bugarskoj, Ukrajini, Rumuniji i Mađarskoj. Uprava za šume nedavno je izdala naređenje za odstrel divljih svinja da bi se njihova populacija svela na biološki minimum. Dosadašnja šteta u Evropi od afričke kuge procenjuje se na dve milijarde evra.

Kazna i do tri miliona dinara

Za one koji ne poštuju propise, bilo da se radi o proizvodnji ili prometu, kazne su propisane Zakonom o bezbednosti hrane.

- Visina kazne zavisi od toga da li se radi o privrednom prestupu, prekršaju ili fizičkom licu, odnosno o vrsti učinjenog kaznenog dela, a konačnu kaznu propisuje sud. Kazne za pravna lica iznose od 300.000 do 3.000.000 dinara, za preduzetnike od 250.000 do 500.000 dinara, a za fizička lica od 30.000 do 50.000 dinara - preciziraju u Upravi.

VIDEO: Najezda prasića na Beograd: Jure slobodno među zgradama

(Telegraf.rs/Blic)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Rade

    26. februar 2019 | 09:10

    Kupujem iskljucivo suhomesnate proizvode iz Madjarske i kupovocu uvek a ne nase vestacke od otpada gde je svega vise od mesa. Najveca bolest su nasi proizvodi.

  • Косингас

    26. februar 2019 | 08:15

    У Србији се каже "сувомеснато", а не "сухомеснато"... Треба да ценимо и поштујемо властити језик.

  • Kostadin

    26. februar 2019 | 09:07

    Većina suvomesnati proizvodi su napravljena od crkotina i prepuna su aditiva.Naravno da su većina aditiva štetna.Kod suvomesnatih proizvoda ozloglašen je Natrijev nitrit (E250) i nitrati.E250 – je potencijalni kancerogen, u želucu stvara nitrozamine, hiperaktivnost dece.Ovaj dodatak hrani koji daje karakterističan ukus i crvenu boju suvomesnatim proizvodima( pršuta, slanina i sl).

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA