Zbog sadržaja ove zlokobne kutije Srbija godinama polako umire: Meci sa osiromašenim uranijumom u srcu Beograda (FOTO)

Na sredini sale Vojnog muzeja posvećene secesionističkim ratovima od 1991. do 1999. godine je i jedna staklena kutija

  • 44

Iako je prošlo tačno 20 godina od bombardovanja SRJ, sigurni smo da ima ljudi kojima je sve još sveže u sećanju. Oni koji bi ipak da se podsete 78 dana bombardovanja, mogu da odu do Vojnog muzeja na Kalemegdanu. Tu je samo delić oružja i opreme koje je zaplenila jugoslovenska vojska.

Na sredini sale posvećene secesionističkim ratovima od 1991. do 1999. godine je i jedna staklena kutija. Na nju je nalepljena žuta nalepnica sa crnim znakom, koja označava opasnost od radioaktivnosti. Unutra su tri zrna sa osiromašenim uranijumom, službenog naziva PGU-14/BAPI (DU). U pitanju su zrna bez aluminijumske košuljice sa vrhom penetratora od osiromašenog uranijuma.

Foto: Nikola Tomić

U Srbiji se, i 20 godina posle, vode rasprave da li je upotreba te vrste oružja dovela do povećanog broja obolelih od kancera.

Uprkos znaku opasnosti i upozorenja, postoji i potvrda, odmah pored, da je za posetioce bezbedno, odnosno, da slobodno mogu da borave u prostorijama muzeja. Potvrdu je 2000. godine potpisao tadašnji v.d. direktora Instituta "Vinča" Radojko Pavlović.

Ako je verovati informacijama NATO, municija sa osiromašenim uranijumom korišćena je na Kosovu i Metohiji, u i oko Podujeva, Kosovske Mitrovice, Prištine, Dečana, Đakovice, Prizrena...

Foto: Nikola Tomić

KAKVE SU POSLEDICE BOMBARDOVANJA SRBIJE?

Naučno-medicinska studija koju je Komisija za utvrđivanje istraživanja posledica NATO bombradovanja uradila sa Institutom za javno zdravlje “Milan Jovanović Batut” je pokazala da kod dece u uzrasnoj grupi od 5 do 9 godina, a koja su rođena posle 1999. godine, postoji određena tendencija rasta oboljevanja od malignih bolesti.

- Mi smo dobili podatke da postoje naznake statističke značajnosti vezano za tu grupu populacije, za maligne bolesti krvi. Možemo reći da je na tu grupu dece delovao određeni faktor da ona budu osetljivija na nastanak maligne bolesti - rekao je predsednik Komisije Darko Laketić.

Laketić je rekao da je od suštinskog značaja da se identifikuje uzročnik. On je objasnio da su za potrebe naučno-medicinskog istraživanja analizirali učestalost malignih oboljenja kod dece koja su rođena u centralnoj Srbiji, pre i posle NATO bombradovanja. Kako je objasnio, fokus istraživanja je bio na deci, jer kod odraslih postoji mnoštvo faktora rizika poput pušenja ili gojaznosti.

Prema njegovim rečima, istraživači su koristili pristup koji se sastojao u tome da se analizira učestalost određenih malignih bolesti kod različitih generacija, ali u istom uzrastu. Za svaku generaciju se, kaže, određivao statistički rizik, odnosno sa kojim procentom verovatnoće jedna generacija ima rizik da oboli od određene maligne bolesti. Kada su odredili rizik, analizirali su učestalost svih tumora u određenom generacijskom uzrastu i najčešći tumori koji se javljaju kod dece od 0 do 4 godine su neuroektodermalni, od 5 do 9 godine se javljaju maligne bolesti krvi, od 10 do 14 godine javljaju s tumori mozga, od 15 do 18 godine se najčešće javljaju solidni tumori.

- Ukoliko primetimo da se podaci i ta stopa rizika i stopa oboljevanja za neku generaciju razlikuju mi sumnjamo da je ta generacija bila izložena nekom toksinu koji je uzrokovao da ta deca budu pojacano osetljiva na nastanak određenih malignih bolesti - objasnio je Laketić.

On kaže da su dobili podatke da se to dogodilo nekim generacijama koje su rođene u periodu 1999. godine u uzrasnoj grupi od 5 do 9 godine gde su ispitivali maligne bolesti krvi. Značajan porast oboljevanja je postojao i u grupi od 15 do 18 godina ali rezultati, kada je reč o toj grupi, mogu biti poznati tek za nekoliko godina.

Istraživanje, ističe Laketić, nedvosmisleno pokazuje da su više generacija u određenom osetljivom periodu bile izložene nekom fakoru koji ih je učinio osetljivijim za oboljevanje od određenih malignih bolesti u odnosu na neke druge generacije u istom uzrastu. Laketić je rekao i da nije siguran da postoji jedinstvena nacionalna svest o stradanju Srbije u NATO agresiji 1999.godine i dodao da se to ne sme zaboraviti, niti umanjivati, niti prilagođavati potrebama velikih ili malih sila.

- Mi smo zemlja žrtva, koja ne samo iz svojih, već i iz civilizacijskih razloga mora da sačuva istinu - rekao je Laketić.

(J. V/j.vucic@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Skina

    24. mart 2019 | 21:10

    Nemožemo da zaboravimo sve i da hoćemo jer nas podseća na to sve više obolelih od opake bolesti koja je posledica prokletog bombardovanja😭😭😭

  • CUPI

    24. mart 2019 | 20:38

    Posledice bombardovanja se i danas vide i pratiće nas još dugi niz godina i uništavati naš narod.

  • Zvele

    24. mart 2019 | 20:44

    Nema oprosta nema zaborava neka je vecna slava stradalima i da se nikad ne zaboravi.O "oni" sto dalje od nase zemlje

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA