Probijen je temperaturni rekord: Posle najtoplije godine ikada, usledila je još paklenija 2019.

Nismo imali ekstremne vrućine, ali leto nikada nije bilo duže

  • 4

Prošlu godinu ne pamtimo toliko po ekstremnim temperaturama, već po blagoj zimi i dugom Miholjskom letu. Ali, kada se sve sabere i oduzme, podaci su alarmantni: Srednja godišnja temperatura u Beogradu bila je čak 14.7 stepeni, a u Nišu 13.7, kazali su za "Telegraf" u RHMZ.

To je za 0,1 stepen više u odnosu na prošlu, 2018. godinu, koja je inače važila za najtopliju otkad postoje merenja.

Rekordi se nižu, a "globalno zagrevanje" sve više osećamo na sopstvenoj koži.

Lukovska banja Sunčanje na kraju oktobra, Foto: Mateja Beljan

Kada se anaiziraju samo ekstremi, bilo je tropskih dana koje smo podnosili proteklih godina, ali kada su u pitanju prosečne temperature: 14,7 stepeni za Beograd i stepen manje za Niš su do sada nezabeležene vrednosti.

Tako su u jesen ponovo procvetale ne samo visibabe, već i ljubičice. U drugoj polovini decembra imali smo prave prolećne temperature, da bi tek poslednjih dvadesetak dana zima pokazala svoje lice.

Ljubičice Jesenje ljubičice, Foto: Predrag Delibašić

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), jesen za nama je najtoplija od kada postoje merenja u Srbiji, a u slučaju Beograda to je od 1888. godine.

Kakvo nas proleće čeka?

Ne samo što se izgubila granica između zime i leta, već se čini i da leto kasnje počinje i da, potom, taje duže.

Novi Beograd, poplava, kiša, nevreme, DOM KULTURE STUDENTSKI GRAD Studentski grad, jun 2018, Foto: Tanjug/DOM KULTURE "STUDENTSKI GRAD"

Jakne smo prošle godine spakovali tek u junu, ali tada smo imali još jedan klimatološki šok - pojavile su se nepogode poput pravih monsunskih kiša koje su nam donele bujinče poplave, nastale u minuti...

Za svega nekoliko trenutaka, ove jake kiše napunile su slivnike, sve što je bilo na ulicama u momentu je "zaplivalo". Bio je poplavljen čak i auto-put kod Arene, pa je saobraćaj u potpunosti bio obustavljen jednog popodneva.

Detaljni podaci u godišnjaku

Detaljni podaci o vremenskim prilikama RHMZ objavljuje u svom godišnjaku, ali ova publikacija još nije objavljena za prošlu, 2019. godinu.

Tako smo naišli na podatak da je 2007. u Smederevskoj Palanci izmereno čak 44,9 stepeni. U poslednjih 20 godina (1999-2018) temperature su retko prelazile 40 podeok: 2017. u Ćupriji je bilo 41,6 stepeni, a pet godina ranije 41,5. Na aerodromu u Nišu je 2003. izmereno 40.6 stepeni.

Vrućina toplotni talas visoke temperature Foto: Tanjug/AP

Kada su u pitanju ekstremni minusi, rekord uglavnom drži Sjenica, ali ekstremno hladni dani mogući su i u ravnici. Tako je 2001. u Bečeju bilo -22, ali je u Sjenici prethodne godine bilo -34,8 stepeni.

Inače, od 2008. do 2018. u Beogradu nije izmereno 40 ili više stepeni, dok su u Nišu dva "pika" premašila 40. podeok

Kada je u pitanju oblačnost, najtmurnije mesto 2018. godine bila je Požega, a najvedrije Surčin.

(M. Beljan)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • OVDE SRBIJA

    19. januar 2020 | 20:16

    Sve vode su vecinom kupljene ostale se zagadjuju. NOVO ZLATO SVETA JE VODA

  • Boki

    19. januar 2020 | 21:33

    Tako će biti dok ne proradi neki supervukan i onda će pepeo zakloniti sunce na čitavoj planeti i izazvati globalno hlađenje. Nakon toga temperatura će biti rekordno niska... Globalno zagrevanje kao posledica ljudske aktivnosti ništa je u odnosu na ono što priroda može učiniti.

  • Lojanicaanica@gmail.com milovan.

    20. januar 2020 | 09:13

    Užice je. Žrtva politike. Užice je od samodoprinosa izgradilo branu u vrućina da bi mu ispred brane jedna hidroeektrana uništila život koji je nekada srećno živeo. Plaža u užicu je imala nahiljadu posetilaca u toku leta. Posle postavljanja hidro elektrane ispod brane voda je u plaži hladna da nema kupanja za užice. Voda u reku dotiče kao led a ne kao topla sa preliva . Zbog nečije zarade pati celi grad . I zbog toga su se razvije alge . To svi znaju i svi ćute . A potencira se zašto se narod bori protiv hidroeektrana . Borba da se obogate pojedinci .

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA