Srbin sa koronavirusom može da zarazi 14 ljudi, a još nismo zaboravili slučaj učitelja iz Pazara

- Jedan učitelj iz Novog Pazara je 1972. preneo velike boginje na više od 30 građana u centralnoj Srbiji - kaže profesor dr Zoran Radovanović, epidemiolog

  • 2
Vuhan, Kina, epidemija, zaraza, virus, Koronavirus

Foto: Tanjug/AP

Srbin koji se zarazio koronavirusom u Kini, a koji se trenutno nalazi u karantinu u Indiji sa suprugom J. J., može da zarazi minimum 14 osoba, kako tvrde epidemiolozi.

Oni su juče stavljeni u karantin u Goi. Muškarac srednjih godina, prošle nedelje je u Indiju doputovao iz Kine, gde je boravio u gradu koji se nalazi na 750 kilometara od Vuhana, koji je epicentar epidemije opasnog virusa. Ima suvo i bolno grlo, što su prvi potencijalni simptomi koronavirusa.

Profesor Zoran Radovanović, epidemiolog objašnjava da jedan bolesnik u proseku prenese virus na dve do tri osobe, što je više nego kod gripa, a manje nego kod boginja. Međutim, on kaže i da postoji podatak da je u Kini jedan pacijent zarazio 14 osoba.

- Jedan bolesnik u proseku prenese virus na 2 do 3 osobe. To je više nego kod gripa gde jedan zaraženi može bolest da prenese na 1,4 osobu, a manje nego kod velikih boginja ili velikog kašlja gde jedna osoba može da zarazi pet do sedam. Još je manje nego kod malih boginja u slučajevima kada jedan pacijent može da prenese bolest na 15 osoba. Javio se, doduše, i podatak kako je jedan bolesnik zarazio 14 zdravstvenih radnika - navodi prof. dr Radovanović.

Vuhan, Kina, epidemija, zaraza, virus, Koronavirus

Foto: Tanjug/AP

On ističe da su takvi izuzeci poznati u literaturi, i podseća na 1972. godinu i velike boginje u Srbiji: 

- Tada je jedan učitelj iz Novog Pazara 1972. preneo velike boginje na više od 30 građana u centralnoj Srbiji. Postoje takvi posebno efikasni prenosioci infekcije i smatra se da je za mnoge zaraze 20 odsto davalaca odgovorno za 80 odsto primalaca infekcije.

Profesor Radovanović, podseća da postoji 4 vrste koronavirusa, da u njih spadaju i SARS i MERS, i ističe da ovaj vuhanski nije opasniji od njih. Grupa korona virusa od njih se razlikuje po sposobnosti nekih životinjskih sojeva da promene svoju strukturu i da postanu zarazni za ljude, dovodeći do teške kliničke slike.

Zoran Radovanović, epidemiolog

Printskrin: Youtube/ Jutarnji Program TV HAPPY

- U Kini se 2002. pojavio, a dve godine kasnije nestao je soj poznat po engleskom akronimu SARS - teški akutni respiratorni sindrom. Preneo se sa slepih miševa na glodare i sitne sisare, posebno na sivetku, životinju sličnu tvoru, a zatim na ljude. Deset godina kasnije izlovan je soj označen engleskom skraćenicom MERS, sa znače, jer je britanski pojam srednjeg istoka (Middle East) za nas – Bliski Istok. Takođe je potekao od slepih miševa, a posrednu ulogu u zaražavanju ljudi odigrala je kamila. Trenutno je aktuelan soj označen u nauci šifrom 2019 nCoV (novi korona virus iz 2019), a popularno nazvan vuhanskim, po kineskom gradu iz koga je potekao. Shodno očekivanju, i on vodi poreklo od slepih miševa, dok se za prenos na čoveka optužuju zmije - kaže prof. Radovanović i dodaje:

Od SARS-a je umrlo skoro 800 osoba, a smrtnost je iznosila oko 10 odsto. I MERS je odneo približno toliki broj žrtava, ali je obolelih bilo manje, pa se smrtnost popela na 37 odsto. Ova sadašnja zaraza je znatno manje smrtonosna. Procenjuje se da umire 2-3 odsto obolelih, ali je stvarni procenat sigurno znatno manji, jer je, za razliku od brojioca, imenilac (stvarni broj obolelih) znatno potcenjen.

VIDEO: Panika, haos, strah i očaj, ko je sledeći? Ovako izgleda atmosfera u glavnoj bolnici u Vuhanu

(Lj. R. - lj.racic@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Kako

    29. januar 2020 | 18:20

    Koliko druge nacije mogu da zaraze ljudi, ako mi zarazimo 14 ljudi?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA