≫ 

Srbija na dnu liste zemalja Balkana po uslovima za razvoj i život dece: Ovi kriterijumi su presudili

Iako nigde nije idealno, države Balkana se drastično razlikuju u određenim odlikama

  • 9
natalitet Srbija, deca, stanovništvo, porodica Foto-ilustracija: Telegraf, clipartkid.com

Srbija je najgore kotirana među zemljama iz regiona koje su dobre za razvoj i život dece. Ona je na listi zauzela 48. mesto i smeštena je među zemlje sa visokim srednjim primanjima. Sa druge strane, na "listi zagađivača" našla se na 126. mestu, jer emituje 89 odsto više ugljen-dioksida po glavi stanovnika nego što bi trebalo, piše BBC.

Zemlje koje su najmanje zagađene su Burundi, Čad i Somalija, koje su zauzele prva tri mesta na "crnoj listi", jer emituju svega 0,05 odsto više ugljen-dioksida u odnosu na postavljeni cilj za 2030. godinu.

Unicef, Svetska zdravstvena organizacija i komisija naučnog časopisa "The Lancet" sastavili su listu od 180 zemalja na osnovu odlika koje imaju, a koje deci omogućavaju dobar razvoj i svetlu budućnost. Prilikom pravljenja spiska, u obzir su uzeti zdravlje i faktori kao što su edukacija, način ishrane i dečji mortalitet. Osim toga, zemlje su rangirane i na osnovu količine ugljen-dioksida koji emituju, to jest na osnovu svog doprinosa klimatskim promenama.

Stručnjaci upozoravaju da će do 2.100. godine temeperatura na globalnom nivou porasti za 4 stepena Celzijusa, što će imati drastične posledice po zdravlje budućih generacija - nivo okeana će se podići, toplotni talasi će postati svakodnevica, ljudi će se loše hraniti, a infektivne bolesti će doživeti procvat.

Više od dve milijarde ljudi živi u zemljama u kojima je razvoj ometen zbog humanitarnih kriza, konflikata i prirodnih katastrofa, koje su usko povezane sa klimatskim promenama. Iako najsiromašnije zemlje najmanje emituju štetne gasove u atmosferu, one su najčešće najugroženije od posledica klimatskih promena.

Prvo mesto na listi zemalja najboljih za razvoj i život dece zauzela je Norveška, drugo Južna Koreja, dok je na trećem Holadija. Ipak, na drugoj listi, koja u obzir uzima količinu emitovanja ugljen-dioksida po stanovniku, one su se našle na 156. (Norveška), 166. (Južna Koreja) i 160. mestu (Holandija).

Bergen, Norveška Norveška/ Foto: Unsplash

Što se tiče zemalja iz regiona, najbolje je kotirana Slovenija, koja je na listi najboljih zemalja za razvoj i život dece zauzela 25. mesto i označena je, prema klasifikaciji Svetske banke, kao zemlja sa visokim primanjima. Na drugom mestu je Hrvatska, koja se na "pozitivnoj listi" našla na 28. mestu, ali je zato na spisku onih koje dobro utiču na životnu sredinu čak na 114, jer emituje 51 osto više ugljen-dioksida od globalnog cilja koji je postavljen za 2030.

Crna Gora je zauzela 34. mesto među državama koje su dobre za svoje mlade, a među zemljama iz regiona je druga na negativnoj listi - nalazi se na 115. mestu, odmah iza Hrvatske, emitujući 54 odsto više ugljen-dioksida od globalnog desetogodišnjeg cilja. Za razliku od Slovenije i Hrvatske, Crna Gora je smeštena u kategoriju zemalja sa visokim srednjim primanjima.

Na 38. mestu pozitivne liste našla se Bosna i Hercegovina, koja je prema visini plata smeštena u istu grupu kao i Crna Gora. Ipak, ona je od zemalja regiona najgore prošla na "crnoj listi", gde je zauzela 146. mesto jer emituje čak 181 odsto više ugljen-dioksida od planiranog proseka.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • slađa

    19. februar 2020 | 15:47

    Pa ne može na zvonce da nam bude bolje. Ni nama ni deci. Bojkot!

  • buzga

    19. februar 2020 | 18:44

    koje su to statistike ,na balkanu su deca jos uvek sigurnija nego bilo gde u Evropi.koje to bitne stvari nemaju nasa deca a evropska imaju.nada deca su jos uvek kultivisanija nego evropska.da ne spominjemo kreativnost i slično. manimo se prozapadnih statistika

  • Dexs

    19. februar 2020 | 16:07

    Zato nas ima sve manje i manje i tek će da nas bude manje kao nacije, nažalost!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA