U srpskim selima i dalje postoji "sveto drvo": Veruje se da "zapis" štiti od nevremena i nesreće
Sveti krst urezuje se jednom godišnje
Tradiciju obožavanja drveća na naše prostore doneli su još stari Sloveni, preci su je poštovali, a u skoro svakom srpskom selu nekada je postojalo drvo koje se nazivalo svetilištem i bilo je centralno mesto na kom su se ljudi okupljali. Ovo sećanje na prošla vremena i dalje se čuva u srcu Šumadije, u selu Ramaća.
- Za vreme vladivine Turaka Srbi nisu smeli da se mole u crkvama i zato su to činili ispred drveća. To je bilo sveto drvo u kojem je bio upisan krst, pa se zvalo još i "zapis". Urezani krst je stajao na zapadnoj strani, tako da onaj ko stoji ispred njega može da gleda prema istoku, kao prema oltarskom prostoru u crkvi. Nekada su se tu održavala i suđenja, jer se smatralo da čovek ne sme da laže pored svetog drveta - rekla je za RINU Ivana Ćirjaković, etnolog Narodnog muzeja u Čačku.
Ova stara tradicija se sačuvala do danas, jer se u selima i dalje u drveće jednom godišnje urezuje krst i zaliva vinom. Uloga ovog drveta posebno je istaknuta u vreme obeležavnja seoske slave. Na tom mestu čita se molitva i kreću litije, a nakon toga organizovala se gozba. Za "zapis" se uvek biralo rodno drvo, pa su kroz Srbiju to često šljive, kruške, ali i drvo hrasta.
- Smatra se da ovo drvo štiti selo, ljude i stoku od vremenskh nepogoda i bilo kakve nesreće. Ono se čuva sa posebnom pažnjom i smatra se grehom uništiti ga ili poseći. Vrlo često se može čuti da onog ko to učini čeka božija kazna. Do Drugog svetskog rata ova tradicija je bila veoma zastupljena, u toku komunizma je prekinuta, a ponovo se u naša sela vratila devedesetih godina - izjavila je Ivana.
Ispred drveta najčešće se nalaze takozvani trpezari napravljeni od kamena i drveta, gde su seljani ostavljali darove. Кoliko je poštovano sveto drvo govori i podatak da se u Istočnoj Srbiji ne dira čak ni otpala kora, a ukoliko se sruši ne pomera se.
Video: Ko je štitio Srbiju od grada i nepogoda pre protivgradnih raketa?
(Telegraf.rs/RINA)
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Perun
PERUNOV HRAST ZAPIS Na moju iskrenu radost sećanje na daleku sjajnu prošlost Srba niko nije a i neće uspeti da uništi. Hrast je bio neodvojivo vezan za Peruna. Bitka za Hrast ukazuje na to koliko je čvrsto ukorenjen Perunov kult kod Srba. O posvećenosti Perunu ukazuje i činjenica da, do danas, mnogi toponimi i biljke nose Perunovo ime (Perunov vrh i Perunova obala u Rusiji, Perunja ves u Sloveniji, planina Perin u Bugarskoj cvet perunika itd.). Uprkos pokušajima da se Perun potpuno uništi, njegovo ime je ostalo. Štaviše, Perun je jedan od najpoznatijih i najviše pominjanih slovenskih bogova. Sloveni su se Perunu molili u gajevima, ispod hrastova. Nakon dolaska hrišćanstva ulogu Peruna preuzima sveti Ilija. U narodnoj tradiciji Perun je ostao, kao i priče o njemu, s tim što su mnoge primile oblik priča o svetom Iliji, dok su druge takođe morale da promene ime glavnog junaka. Crkva je satanizovala Peruna, verovatno zbog njegovog jakog kulta i velikog uticaja na živote ljudi.
Podelite komentar
Stop nwo
Isus je reko da će nas mnogi prevariti i predstaviti se kao lažni proroci i spasitelji. Ipak Biblija je najjača knjiga a pravoslavlje religija uprkos tome što ljudi sebi grade idole pa i vraćajući se staroj veri koja je bila naravno od nečastivog nametnuta zato su je hrišćani suzbijali. Opet je se pojavila staroslovenska vera u Bogove...no ne treba to graditi navuće samo više đavola na narod što im i jeste cilj da bi uspostavili NWO
Podelite komentar