≫ 

Aleksina mama: Ovaj dan je tužan s jedne strane, s druge opomena. Najveća osuda što smo ga izgubili

"Na današnji dan sećamo se svih žrtava koji su izgubili živote zbog tuđeg nemara", kaže za "Telegraf" Dragana Janković, majka tragično nastradalog Alekse Jankovića povodom Međunarodnog dana dece žrtava nasilja

  • 13
Aleksa Janković, Niš Foto: Twitter/@GagaAleksina

"Što se tiče vršnjačkog nasilja, ovaj dan s jedne strane je tužan, s druge opomena da smo svi odgovorni i to naročito svi koji imaju dodirnih tačaka u radu s decom, koji moraju da se potrude da obezbede njihovo sigurno odrastanje", kaže za "Telegraf" Dragana Janković, majka tragično nastradalog Alekse Jankovića povodom Međunarodnog dana dece žrtava nasilja koji se obeležava danas.

Upravo tim povodom razgovarali smo sa majkom tragično nastradalog Alekse Jankovića (14), koji je sebi oduzeo život zbog maltretiranja kome je bio izložen od strane svojih vršnjaka.

"Mi kao roditelji, i prosvetni radnici smo najodgovrniji za živote dece"

Aleksa Janković iz Niša je te 2011. godine, kao četrnaestogodišnjak, oduzeo sebi život, ne mogavši više da se bori sa vršnjačkim nasiljem kojem je bio izložen u školi. Predlog za strože kažnjavanje učenika koji u školi vrše nasilje, nazvan "Aleksin zakon", nije usvojen.

Dragana kaže da se na današnji dan "sećamo svih žrtava koji su izgubili živote zbog tuđeg nemara."

-  U pitanju su deca, koja zavise od nas odraslih. Mi kao roditelji, i prosvetni radnici smo najodgovorniji za njihove živote - dodaje Dragana.

- Što se tiče vršnjačkog nasilja, ovaj dan s jedne strane je tužan, s druge opomena da smo svi odgovorni i to naročito svi koji imaju dodirnih tačaka u radu s decom, koji moraju da se potrude da obezbede njihovo sigurno odrastanje - kaže ona.

Majka Alekse Jankovića kaže da su zbog njihove lične priče želeli da pomognu deci i da su uspeli da roditeljima otvore oči na ponašanje koje je početak ozbiljnog nasilja, kao i da osnaže roditelje čija su deca žrtve nasilja.

Ona dodaje da mnogo dece koja su nasilje doživljavaju sa teškom traumom i da bi škola trebalo da bude "zvezda drugarstva".

Podseća da je njihov slučaj kao sudski postupak završen - kažnjena je škola, direktorka.

- Ali, škola je kažnjena kao institucija. Zato smo krenuli u borbu za "Aleksin zakon" jer smo želeli odgovornost. Ko je učinio propust i nije zaštitio dete, u Aleksinom slučaju, oni i dalje rade - priča Dragana.

Majka tragično nastradalog dečaka rekla je ne mogu da se pomire s gubitkom sina.

- Njega su drugi svojim nehumanim postupanjem naterali na to. Bio je zdrav, odličan đak - dodaje Dragana.

Kako kaže, nisu im pomogli oni koji je trebalo da im pomognu, ali i ne osporava da ima i odgovornosti njih kao roditelja.

- Nama je najveća osuda što smo izgubili dete - dodaje ona.

Kada je reč o Strategiji za prevenciju i zaštitu dece od nasilja, Jankovićeva kaže da je podržava.

- Bitan nam je svaki propis, svaki dokument koji će se baviti decom. Ali ne bih da to bude skup seminara i projekata - kaže ona.

Kazne pooštrene

Dragana Ćorić, autorka "Aleksinog zakona" kaže da su Zakonom o osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja iz 2017. godine kazne pooštrene za roditelje dece koji učine vršnjačko nasilje, da je parlament usvojio društveno korisni rad za decu, zatim da se deca osnovci mogu sama premestiti u drugu školu...Kao bitnu stavku u ovom zakonu izdvaja i to što je socijalno nasilje stavljeno kao vid nasilja.

Ćorić, koja je i član Koordinacionog tela za bezbednost dece u osnovnim i srednjim školama Novog Sada, kaže da je prema poslednjem preseku evidentirano da je maloletnički kriminalitet u padu, nakon dve tri godine rasta.

Dragana Janković, majka Alekse Jankovića, kaže da, međutim, ono što nije usvojeno je ono što je u biti "Aleksinog zakona".

- To je pooštravanje odgovornosti prosvetnih radnika, pre svega direktora, gde se pominje kazna gubitak licence. U Aleksinom slučaju imate slučaj da oni i dalje rade - kaže Dragana.

Dragana Ćorić dodaje da je 2018. godine pokrenuta inicijativa za dečjeg ombudsmana krajem 2018. godine, što je jedna od stavki "Aleksinog zakona" i da je krajem 2019. godine zakon sa javim raspravama bio gotov.

Govoreći o Strategiji za prevenciju i zašitu dece od nasilja, Draga Ćorić kaže da ona "krovni akt na osnovu kojeg će svi akti koji obuhvataju bezbednost dece morati da se menjaju".

Za tri godine u Srbiji 1.715 dece je bilo žrtva nasilja: Usvojeno više od 50.000 hitnih mera

Silovanje, nasilje, maltretiranje, stop, dete Foto ilustracija: Shutterstock

Ministarstvo pravde je poručilo na današnji dan da su deca temelj razvoja svake države i njenog daljeg napretka, te da moraju da budu u centru pažnje celog društva, bez obzira da li se radi o njihovom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, a posebno kada je reč o sprečavanju nasilja nad decom ili bilo kog drugog oblika diskriminacije.

Podsetivši da je pre tri godine počela primena Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, Ministarstvo je ukazalo da je u tom periodu evidentirano je 1.715 dece, koja su bila žrtve nasilja ili im je pretila neposredna opasnost od nasilja u porodici.

Od početka primene Zakona o sprečavanju nasilja u porodici do aprila 2020. godine razmotreno je više od 140.000 slučajeva nasilja u porodici, usvojeno više od 50.000 hitnih mera i izrađeno više od 42.000 individualnih planova zaštite.

Predstavljena Strategija za prevenciju i zaštitu dece 2020-2023. godine

Danas je predstavljena Strategija za prevenciju i zaštitu dece od nasilja, a ministar Zoran Đorđević kazao je da Strategija i Akcioni plan treba da dovedu do nulte tolerancije za nasilje nad decom.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kazao je da 21 odsto stanovništva Srbije čine deca i dodao da "ne možemo lagati i reći da nasilje ne postoji".

- Nasilje postoji, ali Vlada će se svakako boriti protiv toga i to ne samo Strategijom i akcionim planom već zajednički svi u društvu moramo da se borimo protiv toga i da iskorenimo takvu stvar - kazao je Đorđević.

Zoran Đorđević, ministar za rad, zaposljavanje, boracka i socijalna pitanja Foto: tanjug/Dimitrije Goll

Dodao je da je to obaveza države i društva i zalog za budućnost.

- Ukoliko ne budemo iskorenili nasilje, posledice mogu da budu dugoročne i odraziće se na naše društvo u budućnosti. Nemamo pravo da žmurimo, već čim primetimo bilo koje nasilje, moramo svi da reagujemo i sprečimo da se i dalje dešava - istakao je ministar.

Direktorka UNICEF-a Ređina de Dominićis pozdravila je donošenje Strategije posle sedam godina i navela da je ona važna, jer je uključila sve vidove nasilja, i u porodici, školi, na internetu...te da je dobro što je u taj posao bilo uključeno i civilno društvo.

Zaštitnik građana Zoran Pašalić istakao je da predviđenim donošenjem novih zakona, kao i izmenama i dopunama postojećih, u narednom periodu pospešiće se zaštita dece od nasilja.

Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije i Odbora za prava deteta Maja Gojković na predstavljanju Strategije za prevenciju i zaštitu dece od nasilja za period 2020–2023. godine, u organizaciji Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, istakla je da sprečavanje i suzbijanje nasilja, odnosno zaštita dece mora biti, i jeste jedan od glavnih ciljeva nacionalne politike naše zemlje.

SKUPŠTINA SEDNICA GOJKOVIĆ MAJA GOJKOVIĆ Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Gojković je naglasila da ćemo samo udruženi i istrajni u ostvarenju ovog cilja, uspeti da stvorimo i sačuvamo sigurno okruženje za decu, u kome će moći da bezbrižno rastu i stasavaju, izražavaju različitosti i razvijaju svoje potencijale. Gojković je rekla da je dobro što je posao usvajanja Strategije za prevenciju i zaštitu dece od nasilja uspešno završen, kao i da je sada zadatak puna primena Strategije kako bi svako dete u Srbiji bilo zaštićeno od nasilja i kako bi sva deca u našoj zemlji odrastala u bezbednom i sigurnom okruženju.

- Zaista je strašno kada se samo i reč „nasilje“ povezuje sa detetom u bilo kom smislu. Ipak, tužna je činjenica da se deca suočavaju sa nasiljem u svom porodičnom okruženju, školi, institucijama za decu bez roditeljskog staranja i decu sa invaliditetom... - rekla je Gojković i dodala da sa sve većom dostupnošću interneta i digitalnih komunikacija, tamna strana ljudske prirode se ogleda i kroz zloupotrebu ove tehnologije, u obliku digitalnog nasilja.

Video: Katarina o vršnjačkom nasilju: Prijavite nasilnika, nemojte ćutati

(M. Brkić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nikola

    4. jun 2020 | 19:48

    Zamisli ti to, posaljes dete u skolu da se obrazuje, a kod kuce ga ucis svim moralnim i porodicnim kodeksima. Takva dobra deca u skoli ne prolaze dobro jer je vecina druge dece u sustini zla i nerazumna. Individualci i krhka bica kao sto je bio Aleksa postaju zrtve copora iste nevaspitane dece koja se povezuju oko losih stvari. U skoli sada vlada zakon jaceg a ne zakon pametne i dobre dece. Veliko pitanje se postavlja kako postupiti ako se sve to zna da li slati decu u drzavne skole ili ne, jer je tamo javasluk i postavlja se jedno pitanje kako Boze sacuvati zivu glavu u ovom bolesnom svetu.

  • Tata

    4. jun 2020 | 20:03

    Problem koji je moje dete imalo smo rešili na lak način upozorili smo roditelje nasline dece a posle toga i samu decu a i naučio sam sina kako sam da reši neke probleme sada je sve ok njegova niko ne direa a ni on nikoga ne dira

  • Roditelj

    4. jun 2020 | 21:12

    Aleksinog zakona se obično sete kada se desi neko nasilje u školi i tako od slučaja do slučaja, ali s obzirom da nasilja sada nema u školama jer nema ni škole već nekoliko meseci, nije loše spomenuti pred izbore.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA