Birokratske zavrzlame: Za državu Sremski Karlovci su Južna Bačka, a za Crkvu i Zemun je Srem

Neki bi rekli da Sremski Karlovci svojim značajem i simbolikom zaslužuju da budu i sedište Sremskog upravnog okruga, ali to je sada, ipak, Sremska Mitrovica

  • 14
Sremski karlovci Foto: Mateja Beljan

Jedno od najlepših mesta u Srbiji, istorijska kulturna prestonica Srba severno od Save - Sremski Karlovci, samo su jedna od 174 srpskih jedinica lokalne samouprave (gradovi i opštine) i jedna od 12 opština Južnobačkog okruga.

Simbol Srema, a Južna Bačka - kako je došlo do ove birokratske zavrzlame?

Glavni "krivac" je, zapravo, Novi Sad - treći po veličini grad u Srbiji posle Beograda i Prištine, prostire se i u Bačkoj i u Sremu, pa je logično središte kojem gravitiraju i dve sremske opštine, Beočin i Karlovci, a koje su takođe potpale pod ovaj okrug...

Možda je razlog i to što su Karlovci ranije bili samo novosadska gradska opština.

Neki bi rekli da Sremski Karlovci svojim značajem i simbolikom zaslužuju da budu i sedište Sremskog upravnog okruga, ali to je sada, ipak, Sremska Mitrovica.

Granice upravnih okruga su podložne promeni.

Okruzi Vojvodine Foto: Wikipedia

- Formiranje upravnih okruga uređeno je Uredbom o upravnim okruzima. Za promene je potrebna obrazložena inicijativa jedinice lokalne samouprave, ali ih do sada nije bilo. Napominjemo da je južna granica Južnobačkog okruga određena tokom reke Save - objasnili su nam u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave.

I dok državna podela Karlovce svrstava u Bačku, crkva je odavno svoje sremsko ustrojstvo smestila u ovo mestašce.

- Jačanjem značaja Srema za srpstvo severno od Save i Dunava i premeštanjem sedišta mitropolita iz Sentandreje početkom 18. veka prvo u manastir Krušedol 1708, a potom i u Sremske Karlovce 1713. godine, Sremska eparhija se utapa u Karlovačku mitropoliju, kasnije i patrijaršiju (razdoblje 1848—1920). Tokom patrijaršijskog razdoblja Srem je bio pod neposrednom upravom podbeležnika patrijarha kao Arhidijeceza sremsko karlovačka - navedeno je u istorijskim podacima na sajtu Eparhije sremske.

Za crkvu je i Zemun ostao u Sremu, iako je skoro čitav vek deo Beograda.

Današnja sremska eparhija ima osam namesništva: Zemunsko, Pećinačko, Podunavsko, Rumsko, Sremskokarlovačko, Sremskomitrovačko, Staropazovačko i Šidsko.

U Zemunskom namesništvu su Batajnica, Ugrinovci i Surčin sa okolnim selima, dok je centar Zemuna potpao pod Arhiepiskopiju beogradsko-karlovačku.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zemun

    18. oktobar 2020 | 08:29

    Geografski gledano, Zemun jeste u Sremu. I Novi Beograd je u Sremu. Geogragfski gledano Srem se nalazi izmedju reka Dunav i Sava do granice sa Hrvatskom. To sto nekoga boli sto se delovi Beograda nalaze u Sremu je problem tog nekog.

  • Boža zemunac

    18. oktobar 2020 | 07:56

    Samo da se zna, Zemun je uvek bio grad a ne opština .

  • Гаги

    18. oktobar 2020 | 09:37

    А шта ћемо са Барањом која је била у саставу Војводине, а где је сада. Све је то нама наша борба дала на штету Српског народа и Србије.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA