≫ 

Slavimo Svetu Petku, zaštitnicu žena: Ovo su čuda u koja vernici veruju

Kult Svete Petke neguje se vekovima u jugoistočnoj Evropi, a poštuju je i neki nehrišćanski narodi na istoku. Vernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja

  • 16
Sveta Petka

Foto: Wikimedia/Asia

Srpska pravoslavna crkva danas praznuje dan Prepodobne mati Paraskeve - Svete Petke, zaštitnice žena, svetiteljke koja je pomagala bolesnima i siromašnima.

Kult Svete Petke neguje se vekovima u jugoistočnoj Evropi, a poštuju je i neki nehrišćanski narodi na istoku. Vernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.

Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije i koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop Maditski (989 - 996) Još kao devojčica, dok je sa majkom odlazila u crkvu, ona je bila veoma pobožna.

Nakon smrti svojih roditelja, željna podvižničkog života, ona je napustila roditeljski dom i otišla u Carigrad, gde se zamonašila u crkvi Svete Sofije, a zatim se zaputila u Jordansku pustinju.

Izvori lekovite vode

 

Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori lekovite vode koju ljudi uzimaju verujući da će im zalečiti rane i zaštititi ih od bolesti. Paraskeva je rođena u Epivatu, kod grada Kalikratije u Maloj Aziji, pri kraju desetog ili početkom 11. veka.

Po predanju, Sveta Petka je mnoge godine provela u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi veru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odeći, sa krstom u ruci.

Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, po drugima jednostavno preneo mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenete, po zapovesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.

Odmorite s kućnim poslovima

 

Prema narodnim običajima, danas žene ne bi trebalo da mese, kuvaju, šiju, peru veš ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnev svetiteljke i da im tokom godine ne bi trnule ruke.

Mlade devojke treba da beru cveće i njime ukrase svoj dom kako bi u njima cele godine vladala sloga i mir, dok se devojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.

Devojke bi trebalo da pojedu parče slavskog kolača i da sačuvaju mrvice, pa će te noći u snu videti svoju sudbinu i budućeg muža.

Crkva Ružica

 

Kneginja Milica uspela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu. Sultan Sulejman Drugi preneo je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad. Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je preneo u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gde su i danas.

Video: Hram Svetog Save na Vračaru sutra će biti otvoren za posetice na praznik Svete Petke

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • SRB

    27. oktobar 2020 | 08:04

    SREĆNA SLAVA

  • Boža zemunac

    27. oktobar 2020 | 08:47

    SREĆNA SLAVA SVIMA KOJI SLAVE. ŽIVI BILI I BOG VAS ČUVAO. SLAVA I MILOST SVETOJ PETKI. AMIN.

  • Ja

    27. oktobar 2020 | 09:45

    Rodjena na taj divan dan. Hvala joj, cuvala me i sacuvala od nemogucih situacija!, slava joj za vijek VJEKOVA! 🙏🙏🙏

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA