Ljudi odlaze, zveri osvajaju prirodu u Srbiji: Za 8 godina broj medveda 5 puta veći, sve više risova

Na povećanje brojnosti divljači je uticala kako zakonska regulativa, tako i činjenica da su naša sela, planine i šume sve više u rukama prirode nego čoveka

  • 19
Mrki medved, ris Foto: Pixabay

U vremenu kada govorimo o zagađenju i devastiranju prirode, u Srbiji postoje, takođe, i te kako lepe vesti o njenom obnavljanju: Za samo 8 godina broj medveda je upetostručen, a broj risova skoro je šest puta veći. Imamo i dve opštine koje su prave male srpske amazonije.

Statistički podaci kažu da je u Srbiji 2019. godine živelo 240 jedinki medveda i 45 risova, dok je 2011. godine taj broj bio 48, odnosno svega 8.

Brojnost se povežava kontinuirano, iz godine u godinu. Medvedi su imali popriličan "skok" između 2017. i 2019. godine, dok su risovi u tom periodu stagnirali, ali oni su imali "bebi bum" između 2015. i 2017. godine, kada su medvedi nešto slabije uvećavali brojnost.

Na povećanje brojnosti divljači je uticala kako zakonska regulativa, tako i činjenica da su naša sela, planine i šume sve više u rukama prirode nego čoveka.

- Nakon značajnog trenda opadanja brojnosti populacija mrkog medveda (Ursus arctos) na teritoriji Srbije do kraja prošlog veka, period od tada do danas se može okarakterisati kao period značajnog oporavka, porasta brojnosti populacija i širenja areala. Zakonski akti koji su u to vreme doneseni, i u tom smislu određivanje statusa mrkog medveda kao "strogo zaštićena divlja vrsta" (Zakon o zaštiti prirode) i "trajno zaštićena vrsta divljači" (Zakon o divljači i lovstvu), doprineli su, između ostalog, poboljšanju (unapređenju) ukupnog konzervacionog statusa vrste u Srbiji - objašnjava Vladan Bjedov, šef Odseka za zaštitu biodiverziteta Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Medved, Gornji Milanovac Medved u Grabovici kod Gornjeg Milanovca, 25. avgust 2020. godine, Foto: Dejan Ristović

- Pored stroge zaštite, jedan od razloga širenja areala i učestalije pojave medveda je i proces depopulacije mnogih, uglavnom ruralnih, brdsko-planinskih područjâ Srbije. Odlazak stanovništva je omogućio medvedima da prošire svoj areal, i da se "vrate" na prostore gde su nekada i živeli - dodaje Bjedov.

Medved je možda jedina životinja u Srbiji, ako se izuzmu zmije, od koje strepe ljudi. Susret sa njim bi bio ne samo neprijatan, već i smrtno opasan, ali u praksi, šanse za to su veoma male. Medvedi unapred beže od ljudi, a ako se slučajno sa njima, na obostrano iznenađenje i sretnu, posegnuće pre za upozoravanjem nego fizičkim napadom.

Video: Medvedi haraju selom Visoka kod Arilja: Za dva meseca zaklali 12 ovaca

- Čovek nije plen medveda, i medved izričito izbegava svaki susret sa čovekom. Odrećenu opasnost predstavljaju slučajni susreti, kada iznenađeni i uplašeni medved demonstrira agresivno ponašanje, najčešće samo verbalno. Veću opasnost predstavljaju ženke sa mladima, koje takođe demonstriraju agresivno ponašanje u slučaju da smatraju da postoji opasnost po mladunce - kazao je šef Odseka za zaštitu biodiverziteta.

Video: Medvedi su ponos Srbije a i vi možete da ih gledate na Tari

Prirodna staništa mrkog medveda su vezana za veće komplekse lišćarskih, mešovitih i četinarskih šuma (bukove, bukovo-jelove, bukovo-smrčeve i smrčevešume) u brdsko-planinskim krajevima.

- Najveći broj jedinki nastanjuje prostore zapadne, jugozapadne i centralne Srbije. Sve su češća viđanja i registrovanje prisustva medveda i van tradicionalnih staništa, čak i u blizini postojećih seoskih i drugih urbanizovanih celina. U poslednjih 2-3 godine, Zavod za zaštitu prirode Srbije je primio niz informacija o pojavi medvedâ u krajevima gde ih dugo nije bilo (Gledićke planine – okolina Kragujevca i Trstenika), Koceljeva, planine Suvobor, Rudnik i Vujan, planina Kukavica u blizini Vranja). Ovo su vrlo značajni podaci sa aspekta očuvanja u unapređenja konzervacionog statusa ove vrste u Srbiji - objasnio nam je Vladan Bjedov.

Naravno, medvedi zadaju malo i glavobolje seljacima. Stradaju domaće životinje, voćnjaci i svakako - med, odnosno košnice.

medvedi, mečka i meče, tragovi Otisci medveda, Foto: Zoran Ristanovic

Ris je posebno zanimljiva vrsta, budući da je to vrsta "opasne" divlje mačke koja osvaja istočnu Srbiju. Porast sa simboličnih 8 na 45 jedinki govori uz prilog tome da im je Srbija prijatno stanište. Ove "mace", ipak, gotovo nemoguće je sresti u prirodi - oprezne su, beže od ljudi i dobro se skrivaju, a plen love noću.

- U istočnoj Srbiji nastanjuje relativno široko područje, prema dosadašnjim nalazima praktično od Đerdapa do Vlasinske visoravni, mada ne kontinuirano. Areal na jugozapadu Srbije obuhvata samo masive Prokletija i Šar-planine. Zakonski status zaštite je identičan statusu mrkog medveda. Najbrojniji deo populacije se nalazi na prostoru između Dunava i Nišave okvirno. Slično kao i kod mrkog medveda, od početka 2000-tih je zabeleženo prvo širenje areala, što, s obzirom da je ris teritorijalna životinja, implicira i porast brojnosti populacija. I sadašnji trendovi se ocenjuju kao povoljni - kazao nam je Bjedov.

Ris, divlja mačka Foto: Pixabay

Ris nastanjuje staništa šumskog karaktera, po sastavu i strukturi vrlo sličnim staništima mrkog medveda, ali i staništa sa šumskom i šikarastom vegetacijom sa pretežno kamenitom podlogom i stenskim strukturama, kakvi su kanjoni i klisure.

- Zbog izgleda svog krzna i izuzetne sposobnosti mimikrije, susreti sa risom u prirodi su izuzetno retki. Uglavnom se radi o slučajnim susretima, ili beleženju na snimcima kamera za video nadzor mesta za prihranu mesojeda. Zbog širokog prostora na kome živi i koristi kao i slabe naseljenosti stanovništva, do sada skoro nije bilo prijava šteta na imovini ljudi, a pogotovo napada na čoveka. Ris, kao i medved, izričito izbegava susrete sa čovekom - dodaje naš sagovornik.

Uporedo sa obnovom životinjskih vrsta bilo bi dobro da se širi i šumski fond. Dve opštine u Srbiji mogu da se pohvale time da je preko 70 posto teritorije pokriveno šumama - to su Medveđa i Crna Trava.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Single

    28. novembar 2020 | 22:15

    Realno kakvi smo ljudi danas, samo zivotinje i treba da ostanu na ovoj planeti!

  • Pop

    28. novembar 2020 | 22:45

    Čovek može samo da uništi prirodu za razliku od životinja

  • Zvele

    28. novembar 2020 | 20:27

    Na žalost sve je tako .Sela se gase priroda osvaja i to je to ....

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA