≫ 

Čak 50 pacijenata sa moždanim udarom imalo i koronu: Šokantne izjave direktorke bolnice "Sveti Sava"

Moždani udar može se povezati sa kovid infekcijom i nakon 21 dan od izlečenja infekcije

  • 3
Bolnica Sveti Sava Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Na koji način korona utiče na nastanak moždanog udara i od čega zavisi ishod lečenja takvih pacijenata, kao i koliko je teških kovid pacijenata smešteno u Specijalnoj bolnici "Sveti Sava", otkriva v. d. direktora ove ustanove neurolog prim. dr sci. med. Marjana Vukićević.

Već je poznato da korona ne utiče samo na pojavu teških upala pluća, razvoj miokarditisa, opadanje kose, gubitak čula ukusa i mirisa, već može da dovede i do šloga. To je objavljeno u pojedinim naučnim časopisima u svetu, a do istog zaključka su došli i naši lekari u svakodnevnom radu s pacijentima.

U razgovoru za Blic doktorka Vukićević ističe da o moždanom udaru tokom epidemije kovida naši lekari i dalje uče na sopstvenom iskustvu, kao i na tuđim iskustvima preko objavljenih radova.

Marjana Vukičević, direktorka Bolnice Sveti Sava Dr Marjana Vukićević, Foto: Tanjug/Sava Radovanović

- Kod nas se pacijenti javljaju tokom akutne faze kovida najčesće nekoliko dana nakon skoka temperature. Međutim, radovi govore da se moždani udar može povezati sa kovid infekcijom i nakon 21 dan od izlečenja infekcije - ukazuje dr Vukićević.

Ona napominje da je reč o vrlo teškim moždanim udarima, kao i da se najčešće javljaju kod osoba između 60 i 70 godina.

- Od simptoma su najčešće prisutni oduzetost jedne strane tela i smetnje sa govorom. Stariji pacijenti imaju i lošiju prognozu, najčešće završavaju smrtno ili sa ozbiljnim invaliditetom. Pacijenti sa lakšom slikom kovid infekcije imaju bolju prognozu za ishod moždanog udara - kaže dr Vukićević.

Naglašava da teška upala pluća uz pridružene bolesti vodi ka lošem ishodu i moždanog udara sa blagom kliničkom slikom.

Više razloga za povezanost korone i moždanog udara

Postoji više razloga na osnovu kojih može da se objasni povezanost kovid infekcije sa moždanim udarom.

- Povišena telesna temperatura, nedovoljno unošenje tečnosti, gubitak mirisa i ukusa smanjuju potrebu za unošenjem hrane i tečnosti, pojačano znojenje, stomačne smetnje kod kovida mogu izazvati dehidraciju, koja kod starih mnogo lakše može da provocira stvaranje tromba u krvnim sudovima mozga, naročito kod onih koji već imaju bolesti krvnih sudova i srca - objašnjava dr Vukićević.

S druge strane, kaže doktorka, virus korona povećava sklonost ka stvaranju ugruška kako u arterijama tako i u venama mozga.

- Virus izaziva i zapaljenje krvnog suda koji je tada skloniji zapušavanju. Neretko je prisutno i zapaljenje srčanog mišića sa aritmijama koje takođe dovode do stvaranja ugruška. Mnogi su mehanizmi kojim je moguće nastajanje moždanog udara kod pacijenata sa kovid infekcijom što govori koliki je značaj u primeni mera zaštite, nošenju maski, izbegavanju okupljanja, higijeni - napominje sagovornica.

Moždani udar foto: pixabay.com

Istraživanje u saradnji sa KCS i VMA

U toku je istraživanje koje lekari ove bolnice sprovode u saradnji s kolegama iz Kliničkog centra Srbije i Vojnomedicinske akademije, sa ciljem da utvrde kakvu su pacijenti sa moždanim udarom, a kod kojih je korona potvrđena, imali kliničku sliku u toku lečenja, koji su simptomi zabeleženi, kako je proteklo lečenje...

- Istraživanje se privodi kraju i ono se bavilo kovid pacijentima u ne-kovid ustanovama. Hteli smo da utvrdimo koji su to pacijenti i koje kliničke slike imaju kada se potvrdi prisustvo virusa, sa obzirom na to da nisu imali simptome infekcije na ulasku u bolnicu. Tih pacijenata je kod nas bilo 50 i oni su tada premeštani u kovid ustanove - ističe dr Vukićević.

Budući da se ubrzano pune bolnički kapaciteti kovid ustanova u Srbiji, odnedavno je, tačnije 6. novembra, i deo Specijalne bolnice "Sveti Sava" ušao u kovid sistem.

- Bilo nam je potrebno pet dana da uz pomoć epidemiologa, sredstava Ministarstva zdravlja i zaposlenih u Bolnici opremimo i pripremimo najveće odeljenje u Bolnici. To je čitav drug sprat sa 60 bolničkih kreveta. Dvanaest dana posle otvaranja odeljenje nam je skoro popunjeno - ukazuje dr Vukićević.

KBC Bežanijska kosa Foto: Marko Jovanović

Dodaje da je na kovid odeljenju 10 odsto pacijenata sa lakšom kliničkom slikom, dok ostalih 90 odsto zahteva intenzivnu negu.

- Deset pacijenata zahteva pomoć mehaničke ventilacije i to su najkompleksniji pacijenti. Lečenje je multidisciplinarno. Kordinator odeljenja je anesteziolog, a u svakom trenutku je prisutan neurolog, internista i specijalizant. Medicinske sestre su naši borci, jer svojim maksimalnim zalaganjem uspevaju da pruže adekvatnu negu ovim teškim pacijentima. Nadam se da ćemo timski uspeti da se izborimo sa izazovima koji su pred nama, to jest paralelnim sistemom lečenja i pružanja sve vrste lečenja, pacijenata sa moždanim udarom na kovid i ne- kovid odeljenjima - kaže naša sagovornica.

Doktorka Vukićević naglašava da je u ovom trenutku najvažnija prevencija moždanog udara i prevencija kovid infekcije.

Prevencija moždanog udara

- Neophodno je uzimanje redovne terapije propisane od strane interniste, neurologa ili izabranog lekara. Osim toga, uzimanje dovoljne količine tečnosti (vode, toplih napitaka), vitamina u vidu svežeg voća i povrća, ribe. S druge strane, ono što je najvažnije jeste izbegavanje okupljanja, nošenje maske u zatvorenom kao i otvorenom prostoru ako postoji gužva. Ne zaboraviti značaj pešačenja, barem dva kilometra dnevno u zonama bez gužve, sa maskom na licu - poručuje dr Vukićević.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • SetFun

    29. novembar 2020 | 07:47

    Dobro ste provalili.Kako je krenula epidemija broj mozdanih udara u svetu je naglo skocio.Kod gomile ljudi se desava da nakon sto preleze dobiju mozdani udar.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA