≫ 

Mrtve ptice na Zrenjaninskom putu uznemiravaju građane: "Dnevno ih pogine 40, lak su plen za predatore"

Neophodno je uzeti u razmatranje postavljanje obostranog drvoreda i pošumljavanje državnih parcela na ovom terenu koje su date u zakup poljoprivrednim gazdinstvima

  • 12

Zbog nedostatka šumskih pojaseva i drveća pored Zrenjaninskog puta, od Borče do Dunavca, ptice su prinuđene da sleću na saobraćajne znakove, bandere dalekovoda i strmu obalu ovog puta, da bi mogle da love miševe i ostale glodare jer na nepreglednim parcelama nema drveća. Na potezu od naselja Padinska Skela, na nekih dva kilometara prema Čenti na Zrenjaninskom putu meštani nailaze na poginule ptice, pre svega jastrebove i sove kukuvije.

Zoran Janković iz EKO- Pančevačkog rita kaže za Telegraf.rs da nadležne institucije treba da uzmu u razmatranje postavljanje obostranog drvoreda pored Zrenjaninskog puta i pošumljavanje državnih parcela na ovom terenu koje su date u zakup poljoprivrednim gazdinstvima.

Procena Zorana Jankovića je da na potezu od Borče do Dunavca, na Zrenjaninskom putu, na dužini od oko deset kilometara, dnevno pogine minimum četrdeset ptica kojima na ovom terenu preti nestajanje zbog nedostatka drveća i šumskih pojasa.

Janković kaže da je problem u tome što su zemljoposednici posekli razdejni pojas kako bi dobili veću površinu za obradu. Ali, i na taj način su omogućili masovno razmnožavanje štakora što im je stvorilo dodatne probleme.

- Uništavanjem razdejnog pojasa došlo je do uništavanja prirodnog staništa jastreba i sova, a onda i do masovnog razmnožavanja štakora. Zbog toga su vlasnici parcela masovno bacali više otrova i na taj način su zagađivali životnu sredinu - objašnjava Zoran.

Uništena su i mesta na kojima ove ptice sleću, da bi mogle da love štakore po parcelama. Ptice su se pretežno bazirale na obalu Zrenjaninskog puta i odatle su lovile u prečniku kruga od tri do pet metara.

- Ptice nisu imale gde da slete jer nije bilo drveta i zbog toga su sletale na zemlju. Kad padne kiša pojavi se blato i dešava se da se blato nahvata pticama po nogama i one ne mogu da polete - kaže Zoran i dodaje:

- Dešava se da priđemo jastrebu, ptici kojoj je inače jako teško prići, i primetimo da on na svakih pet metara poleti, pa padne, i tako u nedogled, ne može da poleti. Tako da smo shvatili u čemu je problem.


Zbog toga su ptice bile lak plen predatorima, pre svega lisicama i šakalima koji su koristili zarobljenost ptica u blatu. Nakon što predatori pojedu nesrećne ptice, od njih ostaje samo perje.

Zoran kaže da je pokrenuto rešavanje problema uginulih ptica u saradnji sa direktorom "Aldahre" Dušanom Radičevićem po modelu Austrije i Mađarske. Ove države su imale isti problem na parcelama gde su razvojne šumske pojaseve uništavali.

- Dušan Radičević je prihvatio naš zahtev, da na svakoj parceli, na svakih sto metara postavimo stub i time omogućimo pticama da sleću na njih. I na taj način da sprečimo da one sleću na zemlju ili na obalu Zrenjaninskog puta i da im na taj način omogućimo da lakše love - kaže Zoran Janković.

Ranije kada nisu bili postavljeni stubovi, ptice su bile primoravane da sleću na bandere dalekovoda i ginule su od struje. Zbog toga je doneta odluka da se stubovi stavljaju na pedeset metara od bandera i na taj način su bili primamljiviji jastrebovima.

Zoran tvrdi da su i sami zemljoposednici prihvatili zahtev i plan postavljanja stubova za ptice su počeli da sprovode zajednički. Tako da će oni imati i koristi od toga, ali će i pomoći životnoj sredini.

Zavod za zaštitu prirode Srbije tvrdi da propisuje mere za zaštitu divljih vrsta i staništa

Iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije kažu za Telegraf.rs da pojava da različite vrste ptica, među njima i grabljivice (dnevne i noćne), sleću na saobraćajne znakove, bandere, dalekovode, ograde pored puta, neke druge objekte, ali i na samo tlo je uobičajena i česta.

- Ptice, a naročito dobri letači, često koriste uzdignute platforme prirodnog ili veštačkog porekla tokom svojih dnevno-noćnih aktivnosti. To rade ili radi odmora ili mogućnosti osmatranja okoline radi uočavanja i praćenja potencijalne opasnosti ili plena. Ovo je manje-više uobičajeni obrazac ponašanja većine vrsta ptica. Ptice grabljivice (jastrebovi, sokolovi, orlovi, sove) su uočljive zbog svoje veličine, pa je stoga i njihovo opažanje lakše i "vidljivije" - kažu iz ove ustanove i dodaju:

- Linijski objekti saobraćajne infrastrukture, naročito većih gabarita kakav je i Zrenjaninski put, zbog standarda i pravila gradnje i održavanja, pticama često predstavljaju pogodne teritorije za boravak i lov. U uslovima značajno izmenjenih prirodnih ekosistema i razvijene ratarske poljoprivrede koji uglavnom karakterišu predeo oko Zrenjaninskog puta, uzak pojas zemljišta uz put koji je izuzet od obrade i na kome se često zadržavaju ostaci prirodne ili pouluprirodne vegetacije (žbunje, šipražje, drvoredi ili pojedinačna stabla, travne površine i sl.), predstavljaju i pogodno stanište za opstanak brojnih kolonija mišolikih glodara koji predstavljaju osnovni plen mnogih vrsta ptica grabljivica.

Takođe, tokom zimskih meseci je aktivnost glodara smanjena, pronalazak plena je otežan, te se pojedine vrste ptica grabljivica, naročito mišar, hrane uginulim i nastradalim životinjama na putevima, zbog čega ih i ima u većem broju pored velikih i prometnih saobraćajnica izvan urbanih sredina.

Zavod za zaštitu prirode Srbije kaže da u okviru svojih stručnih poslova propisuje mere očuvanja prirode i prirodnih vredosti, a time i divljih vrsta i njihovih staništa, s tim da nema nadležnost i samog sprovođenja ovih aktivnosti.

- U sklopu svojih nadležnosti i redovnog rada i aktivnosti, Zavod kroz izdavanje uslova zaštite prirode u postupku izrade planske i projektne dokumentacije u različitim delatnostima i za različite radove i aktivnosti u prostoru, propisuje i mere, između ostalih, u smislu potrebe očuvanja živica, međa, drvoreda i pojedinačnih stabala i ostalih elemenata prirodne i poluprirodne vegetacije, posebno kada je reč i o velikim poljoprivrednim površinama i linijskim saobraćajnim objektima kakvi su autoputevi ili magistralni putevi. Ovakve mere su i usmerene ka očuvanju živog sveta u predelima visoko intenzivne poljoprivrede - kažu iz ove ustanove.

Na pitanje koliko je bilo poslednjih slučajeva pronađenih mrtvih jastrebova i sova kukavica, iz Zavoda kažu da ne raspolažu podacima o sezonskoj dinamici uginuća ptica grabljivica izazvanih koalizijom sa motornim i drugim vozilima.

Iz Veterine Beograd kažu da su zaduženi za sakupljanje leševa životinja

Direktor odseka ZOO higijene u Beogradu Zoran Živković kaže za Telegraf.rs da je dužnost Veterine Beograd da sakuplja leševe uginulih ptica i njihovo deponovanje u hladnjačama u Ovči.

- Mi njihove leševe deponujemo u Ovči. Kasnije se to transportuje do registrovanog objekta za neškodljivo poništavanje u Inđiji - kaže Zoran Živković.

On dodaje da kada veterenirska stanica dobije prijave građana o uginulim pticama, odmah obaveštavaju Zavod za zaštitu prirode Srbije.

- Zadnji slučaj prijave je bio u novembru prošle godine, kada smo imali slučaj mrtvih sova i jastrebova i odmah smo prosledili Zavodu za zaštitu prirode Srbije - kaže Zoran.

Labudovi u urbanim sredinama

Krajem septembra, tokom oktobra i dela novembra mladi labudovi sleću po urbanim sredinama, jer ih zbog sezone parenja roditelji teraju od sebe. To znači pune ruke posla za Borčance, stanovnike Koteža, Padinske skele i ostalih mesta leve obale Dunava, labudovi sleću u dvorišta, škole, svrate i do benzinske pumpe. Ženke labudova su toliko krvoločne tokom parenja da su u stanju da ubiju poslednjeg mladog labuda koji ne ode od njih.

- Što se tiče labudova, prošla je sezona kada se mladi odvajaju od roditelja, imali smo samo jedan slučaj od novembra do Nove godine - kaže Zoran Janković i dodaje:

- Naime, 23. decembra prošle godine, jedan labud je sleteo kod groblja Zbeg u blizini autobuske stanice. Ubrzo je uhvaćen i stavljen u kavez, a potom pušten.

Proleće i jesen su kritični što se tiče padavine labudova. Oni se tada vraćaju u staništa. Međutim, sada je zima, oni se povlače i grupišu se, na Dunavu i Savi. Zoran kaže da na tim mestima prezimljavaju zimu i onda kada popusti led, ponovo mogu da borave na vodi u kanalima i sele se.

- Tokom selidbe, pošto su labudovi mladi i neiskusni, bočni vetar udara tokom noćnog leta, ili pre nego što svane, i labudovi umesto asfalta misle da je voda u pitanju, spuštaju se na asfalt i to je glavni razlog njihovog spuštanja u urbanim sredinama - objašnjava Zoran.

Što se tiče hvatanja labudova, on kaže da se koriste ribarske mreže uz pomoć štapa koji je dugačak tri metra. Uhvaćeni labud se zatim stavlja u kavez koji se nalazi na kamionu. Zatim se labud prevozi do mesta gde će biti pušten.

Zoran kaže da su skoro pronašli mrtvog labuda u kanalu Vizelj u Borči. On je ubrzo pokupljen iz kanala i odnet na obdukciju.

- Mi pokupimo labuda u kesu, pošto veterina nema opremu da iz vode izvuče mrtvog labuda, a zatim ga odnesemo na obdukciju - kaže Zoran.

Takođe, on apeluje na sve građane da ne dolaze u direktni kontakt sa labudovima bez zaštitne maske i rukavica zbog ptičjeg gripa, bez obzira što on nije prenosiv na čoveka.

Video: Na hiljade ptica plesalo na nebu kao da su sinhronizovane

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Lala od Banata

    15. januar 2022 | 20:47

    Davno na nekoj emisiji tv Vojvodine sam gledao kako je čovek po polju postavio drvene privremene stubove i omogučio pticama da slete ne iste. Zauzvrat one su očistile parcelu od glodara, bez upotrebe bilo kakve hemije. Saradnja na obostrano zadovoljstvo, Na proleče je povadio stubove i ostavio ih za sledeču zimu. Malo prirodne ekologije i zaštite pojaseva duž kanala i puteva ne bi škodilo a to je i zakonska obaveza.

  • Mili

    15. januar 2022 | 22:36

    Žalosno je što nikog ništa ne interesuje,ministarstva služe za slikanje a ovakve stvari niko ne primećuje.Jednog dana kada postanemo pustinja pitaćemo se "šta smo Bogu skrivili" a za sve smo sami krivi.

  • Milos

    15. januar 2022 | 22:14

    Istina mucno je voziti zrenjanincom kako neko iz vlasti ne vidi i ne preduzme nesto. Svaka čast na članku treba biti uporniji dok nesto ne urade.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA