≫ 

Spomen park Bubanj u Nišu opet na meti vandala: Divljaju vozilima na mestu gde je streljano 10 hiljada ljudi

Spomen-park Bubanj sagrađen je u sećanje na streljane građane Niša i južne Srbije tokom Drugog svetskog rata

  • 10
Niš Spomen park Bubanj kvad

Foto-montaža: Wikipedia/Mikica Andrejic, Shutterstock

Spomen-park Bubanj u Nišu nije prvi put na meti vandala, prethodnih godina lomljene su klupe i koševi, ispisivani grafiti sa nacionalističkom sadržinom, a poslednja bahatost koju je zabležio Nenad Živković su tragovi noćnog divljanja automobilom na mestu gde je tokom Drugog svetskog rata streljano deset hiljada ljudi.

Kako pišu Srbija vesti, ova vožnja po stratištu je vlasniku donela štetu na vozilu, na šta su mnoge Nišlije reagovale komentarom "ako ti je2. Nišlija Nenad Živković živi na teritoriji Gradske opštine Palilula, kojoj teritorijalno pripada i spomen-kompleks, i često sa decom i psima šeta ovim parkom.

- Po travnjaku viđam tragove točkova, dolaze i kvadovima, pa iskopaju zemlju i naprave blato. Verovatno to rade noću, jer preko dana vidim samo tragove točkova. Uglavnom im je privlačno kad je sneg ili mokra trava jer je tad klizanje uzbudljivije - kaže Živković.

Dodaje da su vandali pre dve godine slomili koševe, koji su još uvek polomljeni. Nažalost, ovo nije jedino skrnavljenje spomen-kompleksa na Bubanju. Septembra 2015. godine su na spomenicima ispisani grafiti sa nacionalističkom sadržinom "ovde su komunisti ubijali Srbe", "Srbija Srbima", što je tada izazvalo jednoglasnu osudu javnosti.

Komunalna policija Gradske opština Palilula je 2017. godine, tokom novogodišnjih i božićnih praznika podnela prijavu protiv nepoznatih lica za odnošenje drvenih pokrivača sa klupa i uništavanja venjaka koji su postavljeni 2012. godine u okviru IPA prekograničnog projekta ove opštine sa opštinom Bobov dol u Bugarskoj. Tada je, uz podršku EU od 180.000 eura i Grada Niša, rekonstruisan amfiteatar, očišćena spomen obeležja, postavljeno 30 klupa, 15 venjaka i uređen veći deo staza u parku.

Iste godine je planirano da se obavi izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na "pesnicama" i "zidu", uređenje pristupnih staza i platoa, izrada dekorativne i funkcionalne rasvete, kao i uvođenje video-nadzora. Bratislav Vučković, predsednik Gradske opštine Palilula za Srbija Vesti kaže da uvođenje video nadzora nikada nije zaživelo, ali da ove godine imaju planove za uređenje Bubnja u saradnji sa Gradom i Zavodom za zaštitu spomenika kulture. Plan je da se na ulazu i izlazu postave rampe, kako bi se na taj način kontrolisao prostor.

- Sa dolaskom proleća predvideli smo sanitarnu seču drveća, u delu Bubnja koji je šumovit, jer ima dosta istrulelih i starih stabala. Koliko znam to je poslednji put urađeno 2007. godine. Prošle godine smo izvršili grebanje asfalta na ulazu u spomen-park, jer je pristup bio u katastrofalnom stanju -  ističe Vučković.

Prošle kalendarske godine Gradska opština Palilula potpisala je i protokol o saradnji sa Pokretom Gorana. Saradnja se odnosila na zaštitu životne sredine, a neke od ideja bile su ozelenjavanje međublokovskog prostora i uređenje Bubnja.

- Ovde neki dođu da divljaju kolima, driftuju, pa im posle kriv đavo kad zakače kamen, pocepaju karter i iscuri ulje. E, pa druškane, ako ti je - objavio je Živković.

Istorija beleži da su fašisti brdo iznad Niša pretvorili u stratište na koje su kamionima danonoćno dovodili iz logora na Crvenom krstu Srbe, Rome i Jevreje i tu ih streljali. Od februara 1942. do septembra 1944.godine ubijeno je oko 10.000 logoraša i zatvorenika Specijalne policije i kaznenog zavoda.

Spomen-park Bubanj sagrađen je u sećanje na streljane građane Niša i južne Srbije, kao autentično mesto fašističkog terora, stavljen je pod zaštitu države u maju 1973 godine. Šest godina kasnije odlukom Skupštine Srbije Bubanj je proglašen kulturnim dobrom od izuzetnog značaja.

Stratište je prvobitno obeleženo spomen-piramidom 1950. godine, dok je novi monumentalni spomenik, delo vajara Ivana Sabolića i otkriven je 1963. godine.

Ceo kompleks je parkovski uređen, sa memorijalnom stazom koja je duga oko pola kilometra i reljefom u mermeru dimenzija 23×2,5 m sastavljenog od pet kompozicija koje simbolizuju „mašinu za ubijanje“, vešanje i streljanje, bunt naroda, kapitulaciju osvajača i pobedu, i trima betonskim obeliscima koji simbolizuju uzdignute ruke sa stisnutim pesnicama.

U okviru spomen-parka Bubanj se nalazi i kapela koja je naknadno dodata 2004. godine, sagrađena je od stakla i metala, a rad arhitekte Aleksandara Buđevca.

Svaka od tri pesnice različite je veličine i one predstavljaju simbol muške, ženske i dečje ruke koje prkose neprijatelju zbog toga što su ovde streljane i čitave porodice.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Paja patak

    20. januar 2022 | 23:48

    Mi smo kao drustvo krivi za to jer im nije usadjen osecaj za zrtve predaka i za to koliko je njih glavu dalo da bi oni sad tako ziveli...jednostavno nemaju gde i od koga da nauce o ovakvim stvarima i sopstvenoj istoriji

  • beast

    20. januar 2022 | 23:22

    3 kamere resavaju problem, ne znam zasto se kamerama ne pokriju sve znamenitosti lepo nego se nerviramo.

  • Jova

    21. januar 2022 | 08:59

    Losa poruka. Zasto bi se neko danas zrtvovao za slobodu ako vec sledeca generacija pljuje po zrtvama.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA