Našoj najvećoj žitnici preti da postane agrarna pustinja

Pre pedesetak godina Vojvodina je imala većinu obradivog zemljišta s visokim sadržajem humusa (između četiri i šest odsto), a sada tako kvalitetnog zemljišta ima tek 0,5 odsto obradivih površina

Komentari

  • Napredni Omladinac

    8. decembar 2019 | 10:57

    Dobro veče drugovi i drugarice. Posl'o me šef iz večnog konačišta da vidim kako vam napreduje to uništavanje radnika i zemljoradnika.

  • sale

    8. decembar 2019 | 07:27

    Prestanite da palite njive kreteni

  • đorđe

    8. decembar 2019 | 01:40

    evo ja predlažem 1. visoke kazne za spaljivanje ostataka normalno kada se dokaže ko je zapalio 2. ulaganje u veće dronove koji bi automatski za rose ili kiše zaraživali zemlju tekućim stajskim gnojem

  • Istina

    7. decembar 2019 | 23:23

    Samo palite strnista.. ne moze doveka! Toliko kanala imamo da klimatske promene bi samo pogodovale za duple prinose u toku godine!!

  • Shone

    7. decembar 2019 | 22:51

    Zasto se ne zabrani spaljivanje ostatka letine i zabrani upotreba vestackog djubriva i to zabrani ostrim kaznama pa ce se zemlja vremenom regenerisati i prehraniti. Kroz nemacku u prolece i leto auto putem umirem od smrada posutog djubriva ali njima licno taj smrad ne smeta dokle god je to u dobrobit prehranjivanja obradivog zemljista.

    • 9. decembar 2019 | 09:54

      Brana

      @Shone

      Pa kod nas se stajsko đubrivo nekad bacalo po njivama a sad je ljudsko đubrivo pokupovalo te njive i njega ne zanima sta ce biti za 30,40 godina,njega zanima iskljucivo sadasnji profit i da izvuce sto vise iz te zemlje a da li ce toj zemlji posle biti dobro koga briga,njegovi unuci ce imati kapital a ostalo nije bitno.Tako razmislja ljudsko đubrivo u Srbiji!

  • Paja patak

    7. decembar 2019 | 22:39

    Za ovo su krivi sami zemljoradnici jer ne primenjuju mere koje povecavaju procenat humusa u zemljistu(kao sto je bacanje stajnjaka,sto se ranije obavezno radilo) vec naprotiv...npr.spaljuju strnjiku sto unistava kvalitet samog zemljista

    • 8. decembar 2019 | 00:14

      Milorad

      @Paja patak

      Za stajnjak treba stočni fond, a mi smo taj fond uništili u celoj Srbiji. Tako da od stajnjaka nema ništa. Sve smo uništili. Mi smo katastrofa od naroda.

    • 8. decembar 2019 | 06:25

      petar

      @Paja patak

      Bas si ti.. Paja patak",krivi su poljoprivrednici sto ne bacaju stajnjak?.Nije valjalo dok je zemljisnji maksimum bio 10ha i svaki seljk drzao stoku i đubrio svoju zemlju pa je neko ..pametan" pre 25 godina(u vreme Milosevica) doneo odluku da je stateski cilj za Srbiju ukrupnjivanje zemljiste kako bi svo poljoprivredno zemljista bilo u vlsnistvu 4-5 velikoposlednika.I ko je sada kriv za pad procenta humusa.stni poljoprivednik koji ima juto-dva drzi malo stoke da se prehrani i redovno đubri zemljiste,zaoreva strnjiku zato sto ima malu mehanizaciju pa placa ovim velikoposednicima koji imaju samo veliku mehanizaciju.Zemljoposednici imaju samo tu tvoju"patku"i to nacrtanu i rec "stajnjak " oni nemaju u svom bukvaru pa samim tim i nedubre zemljiste,doduse malo su im se promenuli strateski planovi posto je Srbija viśestranacka drzava i sa svakim dolaskom na vlast (u lokalu a i upste u celoj srbiji) novih "moćnika " dolaze novi stategi podobni za njih.

    • 8. decembar 2019 | 06:49

      Miki

      @Paja patak

      Ne lupaj gluposti. Stocarstvo se ne isplati zbog politike ove Vlade. Zato i nema stajskog djubriva.

  • slađa

    7. decembar 2019 | 22:09

    Klimatske promene, elementarne nepogode, aero zagađenje čine štetu globalno, ne samo žitnici, zemljištu, poljoprivredi i građanima Srbije. Ali donose i jednu dobru tendenciju. Menja se način razmišljanja. Aktivnosti i rešenja se osmišljavaju brže, brže se sprovode, kraći je put do uvođenja novih procedura u praksu. Struka više ne sedi u dremljivim, birokratskim komisijama već proaktivno učestvuje u izgradnji delotvornog sistema unapređenja i zaštite. Niko na planeti, ne samo u Srbiji, nema taj luksuz koji se zove vreme, za odugovlačenje i razmatranje po bilo kom pitanju. Vodno, šumsko i poljoprivredno bogatstvo, ozelenjavanje površina, čišćenje reka i jezera, oplemenjivanje zemljišta, smanjenje uticaja zagađenja mora biti prioritet i u to uključiti sve raspoložive resurse. Niti smemo da trpimo ekonomsku štetu, niti smemo da dočekamo nespremno nijednu narednu vremensku nepriliku ili elementarnu nepogodu. Potrebna nam je i hitna digitalizacija kompletnog prostora kako bi se planovi zaštite pravili paralelno za sve ugrožene ili potencijalno ugrožene oblasti po granama, delatnostima, strukturi. Ovaj proces mora ići ubrzano i komplementarno uz izgradnju infrastrukture, kako bi pratili potrebe stanovništva, dosegli viši nivo energetske efikasnosti i ispunjavali ekološke standarde koji su u našu korist. Ne mislim ovim povodom na uvođenje drakonskih mera protiv grđana ili zagađivača, već na sabiranje najboljih ideja i stručnjaka koji će sve ovo omogućiti kroz ponuđena rešenja.

    • 7. decembar 2019 | 23:07

      Boris

      @slađa

      Zato bi svi trebali da gaje organsku vutru.

    • 8. decembar 2019 | 02:27

      Cvele

      @slađa

      Zasto da ne?Litar ulja od kanabisa kosta oko 100 000 dolara.Legalizovati i staviti pod kontrolu drzave uzgajanje i proizvodnju ulja od kanabisa i svi srecni i zadovoljni.

  • DARKO 100%

    7. decembar 2019 | 21:38

    Radnik i zemljoradnik su uvek nagrabusili u svakom sistemu,