Misteriozno ubistvo "božjeg bankara": Telo najmoćnijeg čoveka u Italiji i masona s namerom je bilo obešeno pored baš ovog mosta (FOTO) (VIDEO)

Vatikanska banka je bila optuživana da je usmerava prikrivena američka sredstva pokretu Solidarnost i kontrašima preko banke Ambrozijano. Smatra se da je i mafija koristila banku za pranje novca

  • 2

Postoji dosta događaja koji potresu svet i ostave trajne posledice koje se potom osećaju duži niz godina. Međutim, samo malobrojni su u stanju da ostave takav „utisak“ da nastavljaju da se prepričavaju ali i da inspirišu brojne teorije zavere. To je slučaj i sa bankom Ambrozijano i njenim predsednikom Robertom Kalvijem. Bio je to najveći politički skandal u Italiji u to vreme, koji do dan-danas nije u potpunosti rasvetljen.

Vatikan zamrznuo više od dva miliona evra sumnjivog novca: Papa Franja vodi borbu protiv pranja novca u Svetoj stolici

BANKA AMBROZIJANO

Banka Ambrozijano je bila italijanska banka koja je spektakularno propala 1982. Glavni krivac za propast banke je bio njen predsednik Roberto Kalvi i njegova veza sa masonskom ložom Propaganda Due (P2). Glavni deoničar Banke Ambrozijano bila je Vatikanska banka.

Postojale su i glasine da je smrt pape Jovana Pavla I 1978. povezana sa skandalom banke Ambrozijano. Vatikanska banka je bila optuživana da je usmerava prikrivena američka sredstva pokretu Solidarnost i kontrašima preko banke Ambrozijano. Smatra se da je i mafija koristila banku za pranje novca.

OSNIVANJE BANKE

Đuzepe Tovini osnovao je 1896. banku Ambrozijanu u Milanu. Cilj je bio da služi moralnim organizacijama, pobožnom radu i reliogioznim telima koja rade na dodeli milostinje.

Banka je bila pozanat kao sveštenička banka. Banka je šesdesetih godina prošlog veka počela da širi svoju aktivnost, tako da 1963. u Luksemburgu osniva holding kompaniju Banko amrozijano holding. Bilo je to pod upravom Karla Kanezija, koji je od 1965. predsednik.

Foto: Profimedia/AFP

ROBERTO KALVI

Kanezi je 1947. uveo Roberta Kalvija u banku Ambrozijano. Kalvi je 1971. posto generalni menadžer, a 1975. je predsednik banke. Mnogima je bio poznat i kao „Božji bankar“ zbog bliskih veza sa Svetom stolicom.

Roberto Kalvi je raširio aktivnost i osnovao je niz ofšor kompanija na Bahamima i Južnoj Americi. Kalvi je imao kontrolu nad izdavačkom kućom, koja je štampala Korijere dela Sera.

Kalvi je bio u poslovima sa Vatikanskom bankom i bio je blizak sa njenim predsednikom Polom Marčinikusom. Banka Ambozijano je delila novac i političkim partijama u Italiji.

Kalvi je koristio svoju mrežu ofšor banaka i kompanija da iznosi novac iz Itakije, da naduva cene akcija i da osigurava velike zajmove bez pravog pokrića. Nacionalna banka Italije je 1978. izdala izveštaj u kome predviđa buduću katastrofu. Taj izveštaj je doveo do istrage o poslovanju banke.

Međutim, levičarska teroristička grupa je ubila sudiju, koji je to istraživao, a bankovni službenik, koji je nadgledao istragu bio je pritvoren i optužen, ali kasnije se pokazalo da nije bilo osnova za njegovo pritvaranje.

Foto: Wikipedia

PROPAST BANKE

Policija je 1981. izvršila upad u prostorije masonske lože P2 i našla je dokaze protiv Roberta Kalvija. Kalvi je uhapšen i osuđen na četiri godine zatvora.

Međutim, Kalvija su oslobodili dok se čekao odgovor na njegovu žalbu. Zadržao je i poziciju u banci. Karlo de Benedeti je kupio deo banke i postao je zamenik predsednika, ali napustio je banku nakon dva meseca, jer je dobio pretnje od mafije, a i Kalvi nije pokazao interes da sarađuje sa njim. Njegovog zamenika je isto tako ranila mafija.

Odjednom se otkrilo da je banka Ambrozijano u minusu za 1,287 milijardi dolara. Kalvijev sekretar je pre samoubistva skokom kroz prozor ostavio poruku u kojoj je optužio Kalvija.

Banka je propala, a postavilo se pitanje ko će pokriti gubitke. Vatikan je pristao da plati jedan određeni iznos, ali nije prihvatio krivicu. Propast ove banke se smatra jednim od najvećih političkih skandala u Italiji.

Foto: David Iliff, graur razvan ionut

KALVIJEVA SMRT

Dana 10. juna 1982. godine Kalvi je nestao iz svog stana u Rimu, a Italiju je napustio koristeći lažni pasoš. Iz Venecije je otišao za London, privatnim avionom preko Ciriha.

U petak 18. juna 1982. godine u 7:30 časova ujutru, poštanski službenik je pronašao obešeno Kalvijevo telo. Kalvi je nađen obešen kod Blekfrajars Bridža (Mosta crnih fratara) u Londonu.

Članovi masonske lože P2 nazivali su se crni fratri, a član ove organizacije je bio upravo Kalvi. Zbog toga se smatra da je obešen ispod toga mosta crnih fratara kao masonsko upozorenje.

Kalvijeva odeća je bila napunjena ciglama, a kod sebe je imao 15.000 dolara gotovine u tri različite valute. Dan pre nego što je njegovo telo pronađeno, Kalvi je smenjen sa svog mesta u banci Ambrozijano. Smena je došla od strane Banke Italije.

Foto: Wikipedia/Nichtbesserwisser

ISTRAGA

Kalvijeva smrt je bila predmet istrage dva istražitelja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prvi se složio sa presudom da je reč o samoubistvu. Porodica Kalvi je potom angažovala Džordža Karmana. Tokom druge istrage u julu 1983. godine, zabeleženo je da sud nije bio u mogućnosti da utvrdi tačan uzrok smrti. Kalvijeva porodica je sve vreme nastavila da tvrdi da je on ubijen.

Godine 1991. njegova porodica je angažovala istraživačku firmu iz Njujorka koja je bila zadužena da ispita okolnosti njegove smrti. Slučaj je dodeljen Džefu Katzu koji je bio viši menadžer sa sedištem u Londonu.

Tokom dvogodišnje istrage urađeni su brojni forenzički testovi. Otkriveno je da Kalvi nije mogao da se obesi na mostu, a nedostatak boje i rđe na cipelama dokazuje da nije hodao po ogradi mosta.

U oktobru 1992. godine izveštaj je dostavljen ministru unutrašnjih poslova i policiji grada Londona koji su ga odbacili. Nakon ekshumacije Kalvijevog tela u decembru 1998. godine, italijanski sud je naredio nemačkom forenzičkom timu da obavi istraživanje.

Taj izveštaj je objavljen 2002. godine, 10 godina nakon originalnog i potvrdio je prvi izveštaj. Pored toga, rečeno je da su povrede Kalvijevog vrata bile nedosledne položaju u kojem se telo nalazilo.

Daljom rekonstrukcijom slučaja, pretpostavlja se da je Kalvi pre nego što je pronađen na mostu bio na brodu na kojem je zapravo i ubijen. Ovaj zaključak je izveden na osnovu njegovog kretanja dok je bio u Londonu. Upravo je ovo u fokusu teorije da je Kalvi zapravo ubijen. Ova verzija je prikazana i u filmskoj rekonstrukciji događaja Đuzepea Ferare.

U septembru 2003. godine, londonska policija je ponovo otvorila istragu, ovog puta istražujući ubistvo. Pojavili su se nove dokazi, otkrivajući da je Kalvi boravio u jednom stanu u kojem je kasnije boravio i mali diler droge Serđo Vakari.

On je tri meseca kasnije pronađen mrtav, a kod sebe je imao papire sa imenima članova masonske grupe P2. I njegova odeća je bila napunjena ciglama, što dovodi ove dve smrti u vezi i potvrđuje Kalvijevu vezu sa masonskom ložom.

Kalvijev život je bio osiguran na 10 miliona dolara. Njegova porodica je imala problem da dođe do tog novca, ali su konačno uspeli 2002. godine posle novog forenzičko izveštaja, koji je pokazao da je Kalvi zapravo ubijen. Veći deo tog novca je otišao poveriocima pošto su imali značajne troškove u pokušaju da utvrde tačan uzrok Kalvijeve smrti.

Foto-ilustracija: Profimedia/Press Association

SUĐENJE

Godine 2005. počelo je suđenje petorici osumnjičenih za Kalvijevo ubistvo. Nakon dve godine svi su oslobođeni optužbi. Sve se svodilo na to da nije bilo dovoljno dokaza koji bi ukazivali na njihovu umešanost u ubistvo, a presuda je za mnoge bila iznanađenje.

Međutim, sud jeste presudio da je Kalvijeva smrt bila ubistvo, a ne samoubistvo. Odbrana je ukazivala na to da su mnogi imali motiv da ubiju Kalvija - od zvaničnika iz Vatikana do mafije.

Pravni eksperti su rekli da će biti teško sudu predstaviti ubedljiv slučaj, s obzirom da je prošlo 25 godina od ubistva. Svi ključni svedoci su već bili mrtvi ili nisu bili spremni da svedoče.

Novo suđenje se održalo 2007. godine, a optuženi za ubistvo je bio Licio Geli, bivši vođa tajne masonske organizacije P2.Slučaj je odbačen 2009. godine, jer nije bilo dokaza protiv Gelija.

Daljinac

(Telegraf.rs/A.T.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • DARKO 100%

    17. mart 2018 | 20:52

    ......bes banke,i ovako nemamm ni felera u nijednoj banci, elem meni su impresivna njihova imena i prezimena pravi mafioze!!!!

  • nima

    17. mart 2018 | 20:40

    Ja mislim da su to Rusi uradili. Zasto im i tada nisu uveli sankcije

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA