Brejvik i terorista sa Novog Zelanda se hvalili vezama sa ratnicima iz Srbije: Obojica tvrde da su dobili blagoslov Vitezova Templara

Obojica su objavili slične neonacističke manifeste pre nego što su izveli napade

  • 22

Ubica sa Novog Zelanda Brenton Tarant (28) je u svom manifestu, u kojem je otkrio sve o napadu, koliko ga je planirao i zbog čega je to uradio, u jednom delu napisao i da se savetovao sa "ponovo rođenim Vitezovima Templara" i da je dobio njihov blagoslov. Takođe, istakao je da ga je inspirisao norveški masovni ubica Anders Brejvik, koji je tvrdio da pripada ovom vojnom redu, čiji su mnogi članovi, prema njegovim rečima, bivši ratni borci iz Srbije.

Terorista je istakao kako "nije član nijedne političke stranke ili grupe, ali da donira mnoge nacionalističke grupe".

- Nijedna grupa mi nije naredila napad, sam sam doneo tu odluku. Iako sam kontaktirao ponovo rođene Vitezove Templare za blagoslov za napad, koji sam dobio - napisao je on u svom manifestu od 74 strane.

Brenton je dalje naveo kako podržava one koji su se "zauzeli protiv etničkog i kulturnog genocida".

- Među njima su Luka Traini, Anders Brejvik, Dilan Ruf, Anton Lundin Peteson, Daren Osborn i mnogi drugi. Ali imao sam samo kratak kontakt sa vitezom pravde Brejvikom, primajući blagoslov za moju misiju nakon kontaktiranja brata vitezova - napisao je on.

Mnogi su napad na Novom Zelandu uporedili sa onim koji je terorista Andres Brejvik izveo 2011. godine u Norveškoj.

Brejvik je priznao da je ubio 77 ljudi Foto: Tanjug/AP

Obojica su, kako su preneli mediji, objavili slične neonacističke manifeste pre nego što su izveli napade.

Brejvik je 22. jula 2011. godine u napadima koje je izveo u Oslu i na ostrvu Utoja ubio 77 ljudi. U napadu u Krajstčerču, koji je izvelo četvoro napadača, prema trenutnim informacijama život je izgubilo 49 ljudi, a preko 40 je ranjeno.

Masovni ubica iz Norveške, tokom suđenja, više puta je izjavio da pripada vojnom redu Vitezovi Templari, čiji su mnogi članovi, kako je rekao, bivši ratni borci iz Srbije.

Brejvikov advokat Geir Lipestad izjavio je 2011. godine u intervjuu agenciji AP, da njegov klijent tvrdi da je bio najmlađi član Viteškog reda Templara Evrope, koji je osnovan na tajnoj lokaciji u Londonu 2002. godine.

- On je rekao policiji da su mnogi drugi članovi te grupe bivši borci iz Srbije - kazao je Brejvikov advokat. Lipestad je dodao da i on i policija pokušavaju na sve načine da istraže te tvrdnje.

Policija veruje da je Brejvik delovao sam kada je podmetnuo bombu u automobilu u centru Osla, gde je u eksploziji poginulo osam ljudi, a zatim na ostrvu Utoja ubio 69 osoba.

Njegove tvrdnje o tajnoj mreži krstaša izazivaju, međutim, sumnju policije, jer je Brejvik bio izgleda iskren kada je govorio o drugim detaljima napada.

U svom manifestu, objavljenom na Internetu, Brejvik je naveo da će Vitezovi Templari zbaciti evropske vlade i proterati muslimane imigrante, u građanskom ratu koji će kulminirati 2083. godine.

Takođe, Brejvik je na suđenju rekao da je inspiraciju za masakr dobio od srpskih nacionalista koji su pobedili NATO. Srbi koji su se borili i umrli tokom NATO bombardovanja Srbije 1999. godine imali su "krstaški" mentalitet kojem je težio.

Na pitanje o svom putu ka radikalizaciji, Brejvik je rekao da je bombardovanje Srbije krajem devedesetih, koje je, prema njegovim rečima, NATO preduzeo da prisili Srbiju da se povuče iz svoje, uglavnom, muslimanske albanske provincije Kosova, bila "kap koja je prelila čašu".

Nakon što je tužilaštvo ispitalo Brejvika o putovanjima koje je 2002. godine obavio u Liberiju i London, ubica je odgovorio da je njegova poseta Liberiji bila kako bi se sastao sa srpskim "herojem" koji je tražen za ratne zločine.

Terorista Brenton Tarant na svom oružju kojim je počinio masakr na Novom Zelandu napisao je imena poznatih istorijskih ličnosti koji su branili svoje zemlje od osmanskih osvajača, a među njima su brojni junaci i bitke sa ovih prostora.

Pored Miloša Obilića i Baja Pivljanina jedno od imena je Novak (Milošev) Vujošević koji bio je junak bitke kod Fundina, koja je održana 1876. godine u selu u Kuči, u tadašnjoj Kneževini Crnoj Gori. On spominje i bitku na Ivankovcu. Na samo nekoliko kilometara od Ćuprije, 18.avgusta 1805.god, odigrala se čuvena ivankovačka bitka. Boj na Ivankovcu, označio je kraj borbe protiv janičara i početak rata naroda Srbije protiv turskog carstva u Evropi.

Video: Potresne scene sa mesta pokolja: Preživeli se sklupčali u prostorijama džamije

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Major

    15. mart 2019 | 22:25

    Hrana je ovim budalama naša balkanska muka i jad ,ali sve miriše na engleske obaveštajce.Oni kumuju mnogim problemima na prostoru Balkana,a i šire kao što je slučaj ovde.

  • Lols

    15. mart 2019 | 21:56

    Ajoj samo si nam ti falio,samo nam je falilo da nas ti spominjes..

  • ooooo

    15. mart 2019 | 21:33

    Skinite nam se bolesnici, dosta je nama bede i ratova!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA