≫ 

Slučaj bombardovanja kineske ambasade: Čovek koji je naredio napad je ubijen, a Amerikanci su morali sve debelo da plate

Oko ovog događaja postoje brojne teorije, mada SAD i dalje tvrde da je u pitanju greška

  • 15
Mnogi veruju da Ambasada Kine nije slučajno gađana; Foto: Slobodan Pikula

Jedan od najmisterioznijih događaja tokom NATO agresije na Jugoslaviju 1999. godine jeste bombardovanje kineske ambasade u Beogradu. Tog 7. maja poginula su tri kineska novinara dok je 20 ljudi povređeno. Tadašnji predsednik SAD Bil Klinton javno se izvinio za napad, rekavši da je u pitanju "greška". U njegove reči nisu poverovali ni kineska vlada ni građani širom zemlje, usledio je talas protesta dok je američka ambasada u Pekingu gađana flašama, ciglama i Molotovljevim koktelima. Kongres SAD je 15. decembra 2000. odobrio Kini kompenzaciju od 28 miliona dolara na ime odštete za štetu pretrpljenu bombardovanjem, a žrtvama i njihovim porodicama je isplaćeno 4,5 miliona dolara. Ni nakon dve decenije od početka NATO bombardovanja nije sigurno da li je ambasada Kine bila još jedna "slučajna greška" ili cilj koji je isključivo tražila CIA. Dodatni veo misterije na ceo događaj baca i ubistvo bivšeg službenika CIA 10 godina posle, koji je navodno bio odgovoran za "grešku".  

U nedelju, 24. marta obeležava se 20 godina od početka NATO bombardovanja Jugoslavije. Avioni alijanse gađali su vojne i civilne objekte širom zemlje, a neki od tih napada izazvali su brojne kontroverze. Jedan od njih bio je i vazdušni udar na ambasadu Kine u Beogradu, na koju je američki bombarder izbacio pet bombi.

U ambasadi su se u tom trenutku nalazili novinar agencije "Sinhua" Šao Junhuan, novinar časopisa "Ženmin žibao" Sin Sing i njegova žena Đi Đing. Svi su poginuli. Ta "meta" izazvala je lavinu antiameričkih i antizapadnih protesta pogotovo u Kini. Peking je uputio zvaničan protest, usledilo je i javno izvinjenje predsednika Klintona, koji je izrazio "duboko saučešće".

DOGOVOR SAD I KINE O ISPLATI ŠTETE

SAD su 16. decembra 1999. godine pristale da plate Kini 28 miliona dolara kompenzacije za uništavanje ambasade Beogradu, dok se Kina, zauzvrat, složila da SAD plati 2,87 miliona dolara za štete nanete diplomatskim zgradama tokom bučnih demonstracija koje su izbile širom Kine, na poziv vlade, kao odgovor na bombardovanje.

- Nadam se da će ovaj dan označiti početak boljih odnosa između Amerike i Kine - rekao je na dan postizanja dogovora David Endru, pravni savetnik Stejt departmenta koji je od bombardovanja održao pet grupa razgovora kako bi rešio pitanje kompenzacije imovine. On je takođe u avgustu iste godine pregovarao o sporazumu da plati 4,5 miliona dolara porodicama poginulih i ranjenih u bombardovanju.

Uprkos ovom dogovoru, vlada SAD ostala je pri stavu da je napad bio "tragična greška" nastala zbog starih mapa o metama. Međutim, kineski državni mediji su u to vreme objavili da je bombardovanje bilo "namerno delo kojim bi se sprečilo da Kina zauzme svoje mesto u svetu", a incident je izazvao oštar pad u kinesko-američkim odnosima.

Kako je tada preneo Vašington post, "dve zemlje su radile dugo i naporno da bi postigle dogovor o kompenzaciji". Kineska vlada tada je zahtevala od SAD da objavi više informacija kako je došlo do varvarskog čina, ali to se nije desilo.

Nakon bombardovanja, Kina je odbila da ponovo pokrene formalni dijalog o ljudskim pravima, nuklearnom neširenju i vojnim poslovima, a analitičari su tada upozorili da "značajna pitanja ostaju nerešena".

TEORIJE O BOMBARDOVANJU ZGRADE

Predstavnici NATO-a su istakli da je cilj bombardovanja bila zgrada Savezne uprave za snabdevanje koja se nalazi pored ambasade i navodno obezbeđuje snabdevanje srpskih jedinica, a ambasadu je raketa pogodila slučajno, jer je iz nje emitovan neprekidni radio-signal. Vojni stručnjaci su prisustvo signala interpretirali kao rezultat rada nekakvog komandnog punkta srpske armije i zato su uništenje tog cilja smatrali opravdanim.

Strani mediji spekulisali su da je u zgradi ambasade bio radarski centar Vojske Jugoslavije ili štab Željka Ražnatovića Arkana.

Britanski Gradijan je već u jesen 1999. objavio članak u kojem je tvrdio da je NATO namerno bombardovao ambasadu Kine. Kako je naveo list, odluka o tome pala je nakon što su tri NATO baze (u Napulju, Makedoniji i Briselu) praćenjem radio-signala utvrdile da je kineska ambasada vojsci tadašnje SR Jugoslavije služilo kao mesto preko kojeg se odvijala glavna komunikaciona aktivnost vojske i državnog vrha.

Pentagon je tada tvrdio da se do tih saznanja došlo nakon bombardovanja Miloševićeve rezidencije i popratne infrastrukture. Kako su naveli, sva komunikacija je utihnula na 24 sata, da bi se onda odjednom pojavila, ali tada iz kineske ambasade.

Bilo je i priča da je ambasada bombardovana jer su Srbi Kinezima pre toga dali delove nevidljivog aviona. Naime, PVO je 27. marta 1999. usred bombardovanja oborila jedan  američki nevidljivi avion F-117. Pilot se katapultirao, sigurno se prizemljio, a potom su ga američke snage izvukle iz Srbije. Rušenje tog aviona bila je apsolutna senzacija, jer je prvi put neko uspeo da obori "nevidljivi" avion.

Tada su, navodno, vlasti Miloševićevog režima pomogle Kini da se dočepa delova oborenog aviona opremljenog najmodernijom tehnologijom, što im je kasnije, opet navodno, omogućilo da obrnutim inženjeringom razviju sopstvenu stelt tehnologiju.

Bilo je i priča da je Kina, inače tradicionalno krajnje konzervativna da bi se mešala u bilo koji rat u svetu, odlučila da Miloševiću direktno pomogne isključivo zbog toga što im je omogućio da se dočepaju najvećeg dela srušenog "nevidljivog" aviona.

MISTERIOZNO UBISTVO SLUŽBENIKA CIA ODGOVORNOG ZA BOMBARDOVANJE

Krivica za grešku zbog bombardovanja Ambasade svaljena je na potpukovnika američke vojske Vilijama Beneta, koji je u to vreme radio po ugovoru za CIA. Prema pisanju medija, upravo je on označio mesto koje treba napasti 7. maja 1999. godine, kada je srušena kineska ambasada.

On je otpušten 2000. godine, mada u to vreme nije bilo objavljeno njegovo ime.

O njemu je ponovo počelo da se piše kada se pojavila vest da je 57-godišnji Benet ubijen 22. marta 2009. godine u blizini svoje kuće u Lensdaunu u državi Virdžiniji, a njegovoj supruzi Sintiji su u istom napadu nanete teške povrede.

O napadu koji se dogodio 22. marta nema mnogo podataka, jer Sintija Benet nije bila sposobna da da izjavu policiji. I za nju neki izvori tvrdili su da je bila zaposlena u CIA, a kao i suprug bila je u vojsci i iz nje izašla sa činom kapetana.

Policija veruje da je Sintija Benet tog jutra (oko 5 časova) sa suprugom bila u redovnoj šetnji kraj puta, kad ih je tupim predmetima napalo troje ili četvoro ljudi. Isključena je mogućnost da su ih udarila kola, a pretpostavlja se da je muž odmah umro, dok je gospođa Benet pronađena nedaleko od mesta napada pošto su neki susedi prijavili "sumnjivi beli kombi bez prozora sa strane i bez reklamnih natpisa". Očevici su videli i tri osobe u tamnoj odeći, od kojih je jedna bila veća od druge dve, saopštila je policija.

U istragu se uključio i FBI, a za informaciju o napadačima ponuđena je nagrada od gotovo 25.000 dolara. Policija nije odmah mogla da identifikuje žrtve, već je to urađeno na osnovu Benetovih otisaka prstiju, koje je ostavio kad se prijavio za dozvolu za nošenje oružja.

S obzirom na biografiju Vilijama Beneta, teško je verovati da nije ubijen zbog posla kojim se bavio.

Da li je motiv osveta za smrt Kineza koje su Amerikanci ubili u Beogradu ili je u pitanju zataškavanje istine o tom napadu za koji Vašington i dalje tvrdi da je bio "greška", još uvek nije zvanično potvrđeno.

LAVROV SUMNJA DA JE NAPAD BIO GREŠKA

- Vazdušni udar NATO na kinesku ambasadu u Beogradu 7. maja 1999. godine možda je bio nameran - izjavio je u nedavnom dokumentarcu ruske televizije NTV "Okret za 180 stepeni iznad Atlantika" ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, prenosi TAS S.

- Mislim da je to bilo slučajno, ali nisam potpuno siguran - kazao je Lavrov, upitan da prokomentariše taj vazdušni udar.

VIDEO: Na današnji dan NATO je bombardovao kinesku ambasadu

(A. M.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA