Ovih 14 žena moglo bi da preuzme Evropsku uniju: Na prvom mestu je "kraljica Evrope"

Angela Merkel napušta mesto nemačke kancelarke 2021. godine, ali nije mnogo verovatno da će prihvatiti posao vođenja Evropske komisije ili Saveta

  • 2

S porastom svesti o položaju žena, zahvaljujući kampanjama poput #MeToo, inicijative kao što je Briselski spisak ili demonstracija građana protiv autoritarnih vlada, kao i obećanjem predsednika Evropskog saveta Donalda Tuska da će se težiti većoj jednakosti u izboru kandidata za visoke pozicije u EU, Politico.eu sastavio je listu 14 žena koje bi mogle da "preuzmu Evropsku uniju".

Prva na listi je svakako Angela Merkel, za koju Politico.eu piše da, iako "Kraljica Evrope" napušta mesto nemačke kancelarke 2021. godine, nije velika verovatnoća da će se prihvatiti posla vođenja Evropske komisije ili Saveta EU.

Ona je podržala Manfreda Vebera, glavnog kandidata EPP za predsednika Komisije, mada njeno ime nastavlja da iskače kada se pokrene pitanje visokih pozicija u EU, pogotovo jer je poznato da je njen vatreni pristalica Martin Zelmajer, generalni sekretar Komisije, navodi Politico.eu.

Angela Merkel Foto: Tanjug/AP

Kao potencijalnu zamenu za predsednika Saveta EU Donalda Tuska, Politico.eu navodi aktuelnu predsednicu Litvanije Daliju Gribauskait, nazivajući je jednom od najiskusnijih političarki u EU. Ona, međutim, ne pripada nijednoj većoj evropskoj partiji, nije mnogo poznata van Brisela i Litvanije, a nema ni podršku Višegradske grupe, što sve umanjuje šanse za novu poziciju.

Margaret Festager iz danske Socijal-liberalne partije za mnoge progresivne eurokrate iz Brisela prvi je izbor za šefa Komisije, piše Politico.eu. Kao njena snaga, navode se umešnost u odnosima s tehnološkim gigantima SAD poput "Epla" i "Gugla", kao i podrška iz partije mađarskog premijera Viktora Orbanove Fides, ali se ne čini verovatnim da će je njena rodna Danska nominovati za ovu poziciju.

Politico.eu je na listu stavio i Kristalinu Georgievu, ekonomistu iz Bugarske, navodeći da je ona među retkim "dostupnim" kandidatima iz istočne Evrope, i da je veoma poštovana u Briselu.

Kao sledeća potencijalna kandidatkinja pominje se Kristin Lagard, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i pred svake evropske izbore, konstatuje Politico.eu. Iako je prošle godine za "Fajnenšel tajms" izjavila da nije zainteresovana za taj posao, mnogi zvaničnici i dalje smatraju da bi ona trebalo da svoje iskustvo stavi u službu EU.

davos, kristin lagard, sebastijan kurc, mark rute, antonio gutereš Foto: Tanjug/AP

Natali Luazo, koja se priključila Emanuelu Makronu u trci za predsednika Francuske, iako nema praktično iskustvo, pominje se kao potencijalna predsednica Evropskog parlamenta. Ona će, međutim, morati da se takmiči sa Gajom Ferhofstatom, koji se kandidovao za predsedavajućeg Komisije 2004. i 2014. i bio je veoma zapažen kao koordinator Bregzita u Parlamentu.

Za Majrid Mekginis Politico.eu piše da je već bacila oko na poziciju predsednice Evropskog parlamenta. Kao irska potpredsednica Parlamenta i članica EPP-a, Mekginis ima profil koji je automatski čini vodećom kandidatkinjom za tu poziciju, budući da ima podršku svoje vlade i da se mnoge zemlje solidarišu sa Irskom zbog Bregzita. I njen protivkandidat će, međutim, biti Ferhofstat.

Hele Torning Šmit Foto: AP/Tanjug

Bivša premijerka Danske Hele Torning Šmit još jedno je ime koje stalno "iskače" u Briselu. Politico.eu navodi da kao bivše članica Evropskog parlamenta ima iskustvo potrebno za predsedavanje Savetu ili Komisiji Torningova i sama izjavila da je vreme za više žena i "pravih evropskih" Skandinavaca na najvišim položajima u EU.

Kao potencijalne komesarke, na listi stoje i nemačka ministarka pravde Katarina Barli iz Socijaldemokratske partije, Vera Jourova, evropske komesarke za pravdu, koja ima podršku češkog premijera Babiša da ostane na toj poziciji, Beata Sidlo, bivša premijerka Poljske, konzervativna katolkinja koja se kandiduje na listi vladajuće partije Zakon i pravda,i Nadia Kalvino, španska ministarka ekonomije i "briselska insajderka".

Ostala imena na listi su socijalistička portugalska ministarka Maria Manuela Leitao Markes, i Eniko Đori, mađarska ambasadorka u Španiji, na listi vladajućeg Fidesa.

Pogledajte video: Britanija se suočava sa najvećom političkom krizom u 21. veku

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA