Uznemirujuće upozorenje: Istorija se ponavlja, do 2100. temperatura će se povećati za 14 stepeni

Istraživači veruju kako je za efekat zagrevanja najzaslužnija velika emisija izduvnih gasova i efekat staklene bašte

  • 11

Planeta se približava paklenim temperaturama koje mogu da se uporede s izuzetno toplim periodom, drevnim toplotnim talasima koji su pogodili Zemlju pre 50 miliona godina, piše "Dejli mejl".

Naučnici kažu kako bi temperature u proseku mogle da budu 14 stepeni Celzijusa više nego sad, te upozoravaju kako bi istorija mogla da se ponovi.

Gomilanje ugljen-dioksida u atmosferi na veštački načun replicira ono što se prirodno dogodilo tokom eocena, što će prouzorkovati veliki porast temperatura do 2100. godine, upozoravaju.

Do tog zaključka došli su naučnici sa Univerziteta Mičigen, te Univerziteta Arizona koji su napravili moderan klimatski model koji simulira razdoblje ranog eocena, a svoja zapažanja su objavili u časopisu "Science Advances".

Istraživači veruju kako je za efekat zagrevanja najzaslužnija velika emisija izduvnih gasova i efekat staklene bašte.

- Iznenadilo nas je koliko se klimatska osetljivost povećala skladno sa povećanjem nivo ugljen-dioksida. Ovo saznanje je zastrašujuće i vodi nas ponavljanju eocena - rekao je vođa studije doktor Jiang Zu.

EOCEN I POSLEDICE

Na samom početku eocena, planeta se ugrevala tokom jednog od najbržih (u geološkom smislu) i najeskremnijih globalnih zagrevanja u geološkoj istoriji, zvanom Paleocensko-ocenski termalni maksimum ili Inicijalni eocenski termalni maksimum (PETM ili IETM).

To je bila epizoda brzog i intenzivnog zagrevanja (do 7 stepeni na visokim geografskim širinama) koja je trajala manje od 100.000 godina. Termalni maksimum je uzorkovao vidljivo masovno izumiranje koje deli eocensku faunu od paleocenskih ekosistema.

Eocenska globalna klima je možda najhomogenija u kenozoiku, temperaturni nivo od ekvatoda do polova iznosio je samo polovinu današnjeg, a duboke okeanske struje bile su neobično tople u poređenju sa današnjim.

Polarne regije su bile toplije nego danas, tako da su se šume vezane uz umerenu ili toplu klimu širile do polova. Takođe su bile mnogo vžanije nego danas. Polarna područja su verovatno imala klimu slučnu Pacifičkom Severozapadu današnjeg SAD. Tropska klima se na severu prostirala sve do 45 stepeni geografske širine od ekvatora.

Klima je ostala topla kroz ostatak okeana, iako je sporo globalno zahlađenje, koje je konačno dovelo do pleistocen glacijacije, počelo pred kraj epohe kada su okeanske struje oko Antarktika počele da se hlade.

(Telegraf.rs/Daily mail/Express.hr)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • 1389

    23. septembar 2019 | 11:22

    Ja ni ovo ne mogu da izdrzim sva sreca umrecu do tad

  • Barbara

    23. septembar 2019 | 12:36

    Zato u Srbiji sve samo betoniraju. Beton fotosintezom pretvara ugljen dioksid u kiseonik a senke drveca to sprecavaju.

  • srba

    23. septembar 2019 | 11:16

    Globalni kapitalizam unistice planetu.Jurnjava za vecim prihodom kao i misleci da je to najvaznija stvar na planeti i sto proizvode stvari koje zagadjuju atmosferu. Narod ne razmislja upravo sta kupuje i koristi i ne misli na svoje naslednike kako ce oni dalje da zive . Samo masovni narod je taj koji moze da ih zaustavi .

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA