Odredi smrti zloglasnog diktatora haraju Evropom

Atentat na Kangošvilija još jednom je, piše britanski Gardijan, naglasio opasnost kojima su izložene hiljade Čečena širom Evrope

  • 9

Zelimkan Kangošvili proveo je dobar deo svog života na rubu. Preživeo je godine gerilskog ratovanja po Čečeniji tokom ranih 2000, preživeo je pokušaj atentata u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju 2015. godine. Preživeo je čak i jedno kraće vreme u Ukrajini, ali je tamo dobio dojavu o planiranom napadu i opet je počeo da se skriva. Krajem 2016. godine stigao je u Ukrajinu i odahnuo.

- Verujem da se ovde osećao sigurnije. Samo je hteo da gradi bolju budućnost u Nemačkoj za sebe i decu, nije razmišljao o ratovanju ili povratku - tvrdi Manana Catijeva, Kangošilijeva bivša supruga koja živi u Nemačkoj s njihovo četvoro dece.

Upravo tu, u srcu Evrope, Kangošvili je tragično skončao. Krajem prošlog meseca, nedugo nakon što se zaputio u obližnju džamiju, nepoznati muškarac mu je prišao i dva puta ga ustrelio u glavu. Umro je na licu mesta.

Policija je uhvatila navodnog ubicu u blizini mesta zločina jer su videli muškarca kako u reku baca pištolj i periku. On i dalje ćuti kao zaliven, a policija zna samo da je koristio ruski pasoš s lažnim imenom. Sve to doliva ulje na vatru teorijama da iza ubistva stoje ruske tajne službe ili čečenski diktator Ramzan Kadirov.

Atentat na Kangošvilija još jednom je, piše britanski Gardijan, naglasio opasnost kojima su izložene hiljade Čečena širom Evrope. S jedne strane ne mogu da dobiju azil jer dolaze iz Rusije, a s druge strane im prete mnoge ubice.

Kangošvili je bio tek poslednji u nizu ubistava gde su protivnici Kadirova završili dva metra ispod zemlje. Godine 2009. je bivši Kadirovljev telohranitelj Umar Israilov ubijen u Beču i to nakon što je javno opisao kako ga je Kadirov mučio. Iste godine je Salim Jamdajev, politički rival Kadirovu, ubijen u Dubaiju.

Ramzan Kadyrov, Ramzan Kadirov Foto: Wikipedia/Government.ru

Tamošnja policija optužila je političara bliskog Kadirovu da je ubici dao oružje. Nekoliko istaknutih Čečena ubijeno je u Istanbulu, a turske vlasti veruju da su ruske tajne službe bile upletene.

Kada je reč o Ukrajini, tamo postoji čak i dobrovoljačka jedinica Čečena koji se bore protiv proruskih pobunjenika na istoku zemlje, Amina Okujeva je ubijena u zasedi 2017. godine. Ona je zapovedala jedinicom Džohar Dudaev, a nakon smrti je zapovedanje preuzeo Adam Osmaev.

Čečenija je pod vladavinom Ramzana Kadirova i njegovog oca Ahmeta postala prava crna rupa za aktiviste.

Ogromna većina tražioca azila iz Čečenije nemaju nikave veze ni sa ratom ni borbama već jednostavno beže od mučenja i pretnji smrću. Mnogim Čečenima mučno putovanje počinje u Brestu, beloruskom gradu u blizini granice s Poljskom.

Kako piše "Gardijan", to je najbliže što Čečeni mogu da se približe Evropskoj uniji bez vize.

Svakog jutra voz s oko 200 Čečena kreće na put do granice, tamo će poljski graničari da odaberu jednu porodicu koja će taj da moći da preda zahtev za azilom. Ejub Abumuslimov priča kako je s porodicom proveo pet meseci u hladnom stanu u Brestu pre nego što je uspeo da uđe u EU.

Ramzan Kadyrov, Ramzan Kadirov Foto: Profimedia

Iz Čečenije je bežao malpm mučenja koje je preživeo 2017. godine. Ali ni u Poljskoj nije bio na sigurnom. Nedugo nakon što je predao zahtev za azilom, ispričao je medijima šta je doživeo u domovini. Trojica maskiranih napadača pokušali su da ga otmu, a sledećeg dana ga je neko nazvao i zapretio da će ga pronaći gde god da pobegne.

A onda je on odlučio da zgrabi porodicu i zaputi se u Nemačku. Sad tamo proživljava novu agoniju zato što ne može da podnese zahtev za azil.

Ova njegova priča je samo jedna od mnogih čečenske svakodnevice. S jedne strane im preti mučenje samo zbog prigovaranja na račun režima, s druge strane ne mogu da računaju na utočište unutar EU.

"Gardijan" priznaje mogućnost da evropske vlasti koriste informacije iz Rusije u odbijanju zahteva za azilom.

Catijeva se nada da će barem smrt bivšeg supruga omogućiti njoj i deci ostanak u Nemačkoj.

- Bojimo se budućnosti, a i dalje nema odluke o našem azilu u Nemačkoj - rekla je ona.

(Telegraf.rs/Express.hr)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • EvGenije

    24. septembar 2019 | 22:59

    Zašto džihadiste i teroriste nazivaju aktivistima? Hej, to su nitkovi koji su sa oružjem upali u školu i ubijali decu. Aktivisti? Gadi mi se englesko licemerje.

  • Лицемер

    24. septembar 2019 | 22:11

    Ликвидирају чеченске терористе а не Чечене!!!

  • Mihajlo

    24. septembar 2019 | 22:39

    To su sve kriminalci! Zasto bi bilo ko planirao atentat na nekog prosecnog gradjanina... Ovaj je ostao duzan nekome, ili je osveta i slicno...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA